Na području općine Klana uređene su i obilježene biciklističke staze i šetnice te zajedno s povijesnim znamenitostima koje se uz njih nalaze, Klanu povezuju u kariku riječkog prstena.
To je kraj prekrasne prirode, ali i vrijednih povijesnih spomenika gdje šetači i biciklisti mogu razgledavati zanimljive lokalitete ovoga kraja, kraja dinamične povijesti, povezujući ljubav prema prirodi i prema povijesnim vrijednostima. Jedan je od njih arheološki lokalitet Gradina smješten neposredno iznad naselja Klana.
U zagrljaju šume, Klana stoljećima odolijeva burnim povijesnim mijenama. Izvori planinske vode i bogato šumsko područje ovamo su privlačili ljude od davnina. Vječito na razmeđi kultura i vladara, Klana se od pamtivijeka morala štiti od neprijatelja i osvajača.
Kaštel Gradina
Stražarska kula na brežuljku ponad samog naselja s vremenom je postala utvrda koja se, štiteći kraj i mijenjajući vlasti i gospodare, stoljećima dograđivala i širila. Osobito važnu ulogu imala je u 15. i 16. stoljeću kada su zapadnom dijelu Europe prijetile opasne vojske Osmanskog Carstva.
Sigurne zidine kaštela odolijevale su napadačima da bi ih na kraju uspjela razoriti priroda. Snažan potres 1870. porušio je drevnu utvrdu čiji su kameni blokovi poslužili obnovi teško oštećene Klane. Od potpune propasti i zaborava kaštel su spasili zaljubljenici u mjesnu baštinu.
Arheološki lokalitet Gradina smješten je na vrhu krševite uzvisine. Najviša točka objekta nalazi se na 629 metara iznad mora. Vanjski obrisi zidina nepravilnog su oblika, 30 metara širine i 75 metara dužine. Zahvaljujući dugogodišnjem radu Društva za povjesnicu Klana ostaci su arheološki istraženi i konzervirani.
Kaštel je dobio na važnosti i asfaltiranjem pristupnoga puta čime je olakšan prilaz. S uporabom lokacije u turističke svrhe započelo je klanjsko planinarsko društvo Pliš prije petnaestak godina uvrstivši kaštel kao jednu od kontrolnih točaka u svoj Klanjski planinarski put, a Općina Klana od 2017. godine radi na populariziranju i promidžbi mjesta održavanjem kulturnih programa.
Posjetiteljima Klane zasigurno će biti zanimljive također utvrde i bedemi Liburnijskog limesa izgrađeni u 3. i 4. stoljeću, potom povijesna zbirka starog oružja, etnozbirka i drugo.
Oni koje obilazak ovog kraja odvede u šumu Stari Rebar vjerojatno će se zaustaviti i odmoriti u obnovljenoj nekoliko stoljeća staroj cestarskoj kućici izgrađenoj po uzoru na istarski kažun.
Rokova
Ovo je i kraj s velikim brojem malih, romantičnih crkava, od kojih vrijedi spomenuti prije svega kapelicu Majke Božje Lurdske gdje svake godine 15. kolovoza prolazi procesija te se služi misa. Povijest i sadašnjost, duhovnost i životna dinamika ovdje se stapaju u jedno.
Ove godine se od 14. do 17. kolovoza u Klani održava Rokova, koja ponovno donosi bogat program ispunjen vjerskim, sportskim i zabavnim sadržajima.
Klana je sjedište općine koju uz Klanu čine Studena, Škalnica, Lisac, Breza i zaselak Laze. Na sjeveroistoku graniči s područjem Gorskog kotara, na sjeverozapadu s Republikom Slovenijom, na istoku s Općinom Jelenje, a sa južne strane sa Općinom Viškovo. Poznata je po drvnoj industriji i preradi drva, no ljubiteljima prirode je i zanimljivo turističko odredište.
Bijeg od vrućina
Za klimatsku diferencijaciju veliko značenje ima činjenica da je to područje gorski prilično zaravnjen blok iz kojeg se uzdižu usamljene visoke planine, Obruč s istoka i Učka s juga pa prevladava visokogorski karakter reljefa i pejzaža, a ograničen je toplinski utjecaj primorja.
Zbog svog zemljopisnog položaja na raskrižju putova sa sjevera prema jugu i s istoka prema zapadu, kao i zbog svojih šuma koje obiluju divljači i izvorima pitke vode, ovo područje bilo je pogodno za život još u pradavna vremena. Tako neki nalazi upućuju na postojanje života još u 6. ili 5. stoljeću prije Krista.
Burna povijest
U srednjem vijeku Klana je bila važno trgovište i ograđena mitnica, a ovuda se odvijala i poštanska služba između Kranjske i tadašnje Rijeke. U to doba je ovome području kao i cijeloj Europi prijetila stalna opasnost od Turaka koji su više puta poharali ovaj kraj. No početkom 1559. godine Turci ovdje doživljavaju težak poraz.
Spomenimo da je 1852. u Klani rođen Matko Laginja, narodni preporoditelj Istre i Hrvatski ban iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, najveći sin ovog kraja.
Nakon Drugog svjetskog rata, Klana je od 1945. do 1953. samostalna općina, a potom Mjesna zajednica u okviru bivše Općine Rijeka. U općini postoje pilana i šumarija, izgrađena je nova škola, vatrogasni dom, zadružni dom, obnovljene su crkve i unatoč depopulaciji klanjsko se područje urbanizira.
Zelenilo, svježi zrak, čista priroda i mir – to je ono što nudi općina Klana pa se sve više mladih obitelji odlučuje ovdje pronaći svoj dom.
