U mjestu Klana u zaleđu Rijeke prvi puta je održana manifestacija O(mačkarane) beside kojoj su prisustvovali brojni ljubitelji karnevalske tradicije, humora i domaće riječi.
Program je donio putovanje kroz maškarane običaje i “besede” Kvarnera, Hrvatskog primorja i zaleđa te Istre, a publiku su kroz večer vodile Kontesa Bjanka (Tea Perinčić) i Kontesa Nera (Darija Gržinčić).
Brojne priče, ispunjene duhom karnevala i lokalnim šarmom, donijele su večer ispunjenu smijehom, veseljem i nadaleko poznatom primorskom toplinom.
Večer poezije i proze na lokalnim govorima
U prepunoj Kinosali tražilo se mjesto više, izvođači su publici pružili vrhunski doživljaj, izmamili na lica spontane osmjehe i na kraju zaslužili gromoglasan pljesak.
Čitala se i kazivala poezija i proza na različitim idiomima čakavskog jezika, a sve je bilo tematski vezano uz pusne običaje ovih krajeva.
Za glazbenu kulisu i dobru zabavu bili su zaduženi Dule i Bonaca, Neven Barac i mladi lokalni harmonikaši koji su oduševili svojom energičnom izvedbom.
Voditeljice programa su imale pune ruke posla. Pod maskama, naime, nije bilo lako raspoznati tko od izvođača pristupa pozornici, no dvije kontese ipak su sve uspješno odradile.
Brojni izvođači
Stihove i besede kazivali su: Franko Karlović, Nadija Rubeša, Branka Dešković, Marina Česen, Davorka Milat, Rosana Rubeša, Dorijan Doričić, Gracijela Putina, Miloš Dodić, Drago Draguzet, Mauro Doričić, Ivana Sablić, Gordana Kovačević, Ivo Bogović, Ružica Mance, Valentina Ceranić, Josip Šibarić, Zdravka Meštrović, Zuhra Bukovac, Jadranka Cetina, Ivana Grbčić, Klara Lazar, Vlasta Šepić, Sonja Surina, Milena Karlović, Franko Pavinčić i Nino Bijelac, koji je ujedno bio zadužen i za dodatnu dozu humora i interakcije s publikom.
Nakon službenoga dijela, upriličen je prigodan domjenak – domaćini su se iznimno potrudili prisutne počastiti slanim i slatkim delicijama iz domaće radinosti, a ples i pjesma potrajali su do kasno u noć.
Glavni organizator je Društvo za povjesnicu Klana, a načuli smo kako se već razmišlja da i dogodine ponove jedan ovakav događaj koji bi uz malo truda i dobre volje mogao postati tradicionalan – jer su domaća beseda i karnevalska tradicija snažna poveznica među različitim krajevima i ljudima, a to je ono čega danas nedostaje. Također su važan dio kulturnog života ovih krajeva.
