U jednom se kuša čokolada, u drugom pjeva bećarac, a u trećem preparirane žabe sjede u školi i sviraju instrumente. Hrvatski muzeji čuvaju i sasvim neočekivane zbirke, nastale iz poduzetničkih ideja, privatnih kolekcija, obiteljskih uspomena ili želje da se tradicija približi novim generacijama.
Među njima je i Muzej iluzija, koncept osmišljen u Zagrebu koji se proširio na više od 70 lokacija diljem svijeta. Uz njega izdvajamo još šest muzeja čije teme lako mogu postati razlog za skretanje s uobičajene putničke rute.
Muzej iluzija: hrvatska ideja koja je obišla svijet
Priča je počela 2015. godine u Zagrebu, kada su Roko Živković i Tomislav Pamuković otvorili muzej koji povezuje optičke iluzije, znanost i zabavu. Iz prve lokacije razvio se međunarodni brend čije muzeje danas možete posjetiti u New Yorku, Las Vegasu, Parizu, Londonu, Dubaiju i Sydneyju.
Prema podacima samog brenda, mreža obuhvaća više od 70 lokacija na pet kontinenata. Muzej iluzija tako je jedan od najprepoznatljivijih turističkih proizvoda nastalih u Hrvatskoj.
Zagrebačka adresa ostaje Ilica 72. U postavu se istražuje kako perspektiva, ogledala, svjetlo i način na koji mozak obrađuje informacije mogu promijeniti ono što mislimo da vidimo. Vlastita osjetila postaju predmet provjere, a fotografije nastale tijekom obilaska najbolje pokazuju koliko nas naš mozak može prevariti.
Muzej mamurluka: predmeti koji traže objašnjenje jutra poslije
Kako je neki predmet završio u nečijem džepu i zašto se njegov vlasnik toga ne sjeća? Na sličnim pitanjima počiva zagrebački Muzej mamurluka, u kojem su neobični završeci noćnih izlazaka postali tema izložbe.
Muzej u Vlaškoj 55 kroz predmete, osobne priče i interaktivne sadržaje obrađuje iskustva povezana s alkoholom i njegovim posljedicama. Humor je važan dio obilaska, ali tema otvara i pitanje odgovornog ponašanja. Svakodnevni predmet ovdje ima posebnu vrijednost zbog događaja koji se uz njega veže. Bez priče bio bi tek izgubljena ili zaboravljena stvar, ali s pričom postaje trag jedne noći i ljudske sklonosti da vlastite nezgode poslije prepričava uz smijeh.
Muzej čokolade: povijest koja se prati i okusom
U zagrebačkoj Gundulićevoj 26 obilazak uključuje kutiju s degustacijskim uzorcima. Devet vrsta čokolade kuša se tijekom upoznavanja njezine povijesti, pa razlike među okusima postaju dio razumijevanja onoga što je izloženo.
Postav vodi od uporabe kakaa u kulturama Srednje i Južne Amerike, preko europskih dvorova, do industrijske proizvodnje i današnjih čokolatijera. Među predmetima su posude za pripremu i posluživanje napitaka, stara ambalaža te bombonijere hrvatskih tvornica.
Posjetitelji mogu pokušati samljeti zrno kakaa na metateu ili zapjeniti tekuću čokoladu posebnom drvenom mutilicom, poznatom kao molinillo. Za one koji žele nastaviti istraživati postoje i radionice pralina, za koje treba zasebno provjeriti termine i prijave.
Muzej obiteljskih priča u Senju: kuća u kojoj posjetitelji ostavljaju trag
Na Trgu Cilnica u Senju nalazi se kuća Zudenigo, u kojoj su obiteljske uspomene dobile oblik interaktivnog muzeja. Koncept i postav osmislila je Dora Zudenigo Milas, povezujući osobne predmete, umjetničke intervencije i priču o odrastanju.
Prostor se istražuje kroz sobe i zadatke. Posjetitelji mogu sudjelovati u sedam interaktivnih točaka, ostaviti poruku ili crtež te vlastitim doprinosom promijeniti dio postava. Obiteljski album tako se nastavlja nadograđivati susretima s ljudima koji prvi put dolaze u kuću.
Ovaj mali privatni muzej govori o odnosima, gubitku i sjećanju, a poznati predmeti potiču prepoznavanje vlastitih obiteljskih navika i iskustava. Posjet treba planirati unaprijed. Prema objavljenom opisu rada, muzej je otvoren tijekom srpnja i kolovoza, mogućnost obilaska u drugim terminima potrebno je provjeriti izravno s vlasnicima.
Muzej bećarca u Pleternici: mjesto na kojem se baština može i zapjevati
Kako predstaviti baštinu koja postoji prvenstveno u glasu, stihu i odnosu među izvođačima? Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici odgovara postavom koji povezuje kazivače, predmete, snimke i sudjelovanje posjetitelja.
Bećarac prati različite životne situacije, običaje i godišnja doba. Kroz muzejske cjeline upoznaju se ljudi koji ga prenose, njegova uloga u slavonskoj svakodnevici i suvremene interpretacije.
Posebnost je Bećarska radionica, u kojoj se može zapjevati u karaoke stilu, iskušati glazbena videoigra ili zasvirati tamburaški instrument. Tako i posjetitelj koji nikada nije pjevao bećarac dobiva priliku razumjeti zašto su dosjetka, odgovor i izvedba toliko važni za njegov doživljaj. Muzej se nalazi na Trgu bećarca, pa se upoznavanje ove glazbene tradicije nastavlja i izvan izložbenog prostora, u središtu Pleternice.
Froggyland u Splitu: 507 žaba u prizorima ljudske svakodnevice
U splitskoj Ulici kralja Tomislava 5 čuva se zbirka koju je teško usporediti s uobičajenim muzejskim postavima. Froggyland okuplja 507 prepariranih žaba, postavljenih u prizore koji oponašaju ljudski život.
Autor zbirke Ferenc Mere žabe je rasporedio u minijaturne scene, među kojima su učionica, glazbeni sastav i cirkus. Pozornost privlače položaji tijela, sitni rekviziti i razrađeni odnosi među likovima. Ovo je izbor za posjetitelje koje zanima neobična povijesna zbirka i umijeće prepariranja životinja. Važno je unaprijed znati što se razgledava, naime riječ je o taksidermijskim primjercima, a ne o živim žabama ili modelima.
Froggyland ima sezonski raspored. Službena stranica navodi rad do 1. studenoga, pa prije planiranja dolaska treba provjeriti radno vrijeme.
U pripremi je i Muzej rakije: nova priča iz najistočnije županije
Hrvatska bi u budućnosti mogla dobiti još jedan muzej koji će zasigurno izazvati pozornost. U Vrbanji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, priprema se Muzej rakije, zamišljen kao mjesto upoznavanja tradicije pečenja rakije i povezivanja lokalnih proizvođača s turističkom ponudom.
Za njegov smještaj predviđen je Gašparčev magacin, zaštićeno kulturno dobro u središtu mjesta. Zgradu je krajem 19. stoljeća podigla obitelj Gašparac za skladištenje žitarica, a novom bi namjenom trebala predstaviti drugi važan dio lokalne gospodarske i obiteljske povijesti.
Prema dosadašnjim najavama Vukovarsko srijemske županije, razmatra se izlaganje kazana i drugih pomagala za pečenje rakije te multimedijalno predstavljanje njezine proizvodnje. Ovog mjeseca potpisan je sporazum o sufinanciranju izrade Krovnog interpretacijskog plana „Muzej rakije u općini Vrbanja”. Budući muzej trebao bi biti polazište šire turističke priče koja bi povezala proizvođače, ugostitelje i druge zainteresirane sudionike na području županije.
Tradicija koja se generacijama prenosila uz šljivike i kazane tako bi mogla dobiti prostor za predstavljanje posjetiteljima i postati nova zanimljiva turistička priča.
