Akvedukti ili akvadukti – kako većina nas kaže – neki su od najbolje očuvanih spomenika iz rimskog perioda. Pojedini su djelomično ‘preživjeli’, drugi potpuno uništeni, treći pak obnovljeni kako bi posjetitelji njima mogli prošetati.
Rimljani su voljeli kupke i sve što su smatrali ‘civiliziranim’ načinom života. Kako bi ostvarili životni standard koji su željeli, u gradovima su trebali tekuću vodu. Stoga su izgradili masivne vodovode.
Akvedukt (latinski aquaeductus: vodovod), mosna je građevina za provođenje vode preko neravna zemljišta, dolina, provalija, rijeka i drugih zapreka. Prvotno vodovod u širem smislu, građevina koja se sastojala od kanala, brdskih proboja i mostova, a služila je za dovođenje vode prirodnim padom od izvora do naselja, navodi Hrvatska enciklopedija.
Rimljani, a prije njih Grci, Babilonci, Asirci i drugi, gradili su takav tip vodovoda jer nisu poznavali zakon o spojenim posudama, pa su vjerovali da dovod vode mora biti u neprekidnom padu.
U nastavku slijede opisi nekoliko sjajnih rimskih akvedukta koje danas možete istražiti diljem Sredozemlja.
Pont Du Gard u Francuskoj
Rimski vodovod koji je građen oko 19. godine prije naše ere za grad Nîmes, prelazi preko Garda (Pont du Gard) kraj Remoulinsa. Dug je 273, a visok 49 metara te ima tri reda lukova.
Ubraja se među najljepše akvedukte podignute na području Rimskoga Carstva. Oštećen je u 5. stoljeću, ali je obnovljen 1743. Od 1985. nalazi se na UNESCO-vu popisu svjetske kulturne baštine.
Pont du Gard možda je najbolje očuvani rimski akvedukt i danas je jedna od glavnih rimskih atrakcija u Francuskoj. Tijekom srednjeg vijeka, dugo nakon što se prestao koristiti u originalne svrhe za koje je građen, korišten je kao most za naplatu cestarine.
Akvedukt u Valensu – Turska
Valensov akvedukt služio je kao glavni izvor pitke vode za istočnorimsku prijestolnicu Konstantinopol – današnji Istanbul u Turskoj. Ime je dobio po rimskom caru Valensu koji ga je dovršio u drugoj polovici 4. stoljeća.
Grad je ubrzano rastao i s vremenom zasjenio Rim. Kako je Zapadno Rimsko Carstvo blijedjelo i padalo, Konstantinopol je ostao glavni grad Istočnog Rimskog Carstva stotinama godina.
Iako je protokom vremena bio oštećivan i van upotrebe, obnovljen je od strane otomanskih sultana i danas predstavlja jedno od najvećih istanbulskih znamenitosti.
Hadrijanov akvadukt u Cezareji – Izrael
Vodovod u Cezareji jedna je od najimpresivnijih drevnih rimskih ruševina na obali Izraela. Cezareja je nekoć imala jednu od najvećih izgrađenih luka u istočnom Sredozemlju i bila je najvažniji grad u Judeji. Ovaj akvedukt proteže se duž plaže što ga čini još impresivnijim.
Park akvedukata u Rimu
Rimska atrakcija koju turisti zanemaruju, a filmaši obožavaju. Il Parco degli Acquedotti gradski je park i jedna od zelenih oaza na jugoistočnom dijelu Rima. U njemu se nalazi čak 6 od ukupno 11 antičkih akvedukata koji su opskrbljivali Rim vodom, te jedan ‘mladić’ iz šesnaestog stoljeća.
S obzirom na odličnu povezanost s Rimom, kao i na činjenicu da je od centra grada park udaljen tek 8 kilometara, a ulaz je besplatan – teško je zamisliti kako ćete ovdje zapravo naići na mali broj posjetitelja.
Jedan od najstarijih je Vetusov, a ostali su: akvedukt Tepula, Anio Novus (dužine oko 87 km, ali 73 km je pod zemljom), Klaudijev akvedukt koji se smatra jednim od najvažnijih akvedukta Vječnog grada te je najočuvaniji, Julijski akvedukt, Aqua Marcia te Aqua Felix – koji je 1586. godine dao izgraditi papa Siksto V.
Akvedukt u Segoviji – Španjolska
Sagrađen je za rimskih careva Klaudija i Trajana, a jedan je od najbolje očuvanih u svijetu. Najpoznatiji je simbol Segovije te je ovjekovječen na grbu grada.
Izvorno dug 18 kilometara s razlikom visine od 1 km, danas je sačuvano oko 1200 metara sa 166 lukova na 120 pilona na dva kata. Opskrbljivao je Segoviju vodom s izvora rijeke Acebeda, a bio je izgrađen od preko 20 tisuća velikih granitnih blokova.
Akvedukt u Segoviji poznat je kao jedan od najimpresivnijih koji još uvijek postoje. Od 1985. nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Dioklecijanov akvedukt u Splitu
Dioklecijanov akvedukt najbolje je očuvani objekt te vrste na tlu Hrvatske, a nalazi se u današnjem predgrađu Splita, Solinu.
Građen je istovremeno kad i Dioklecijanova palača. Namjena mu je bila dovod većih količina pitke vode s izvora rijeke Jadro do Palače i najvjerojatnije okolnih naselja.
Od izvora do Palače dužina iznosi oko 9 kilometara. Visinska razlika krajnjih točaka ovog vodovoda je 33 metra što daje prosječni nagib kanala kojima je dovođena voda od 0,37 posto. Dioklecijanov akvedukt od sredine 6. stoljeća nije u funkciji. Tada je, za provale Gota, i oštećen.
Obnovljen je u vrijeme Austro-Ugarske. Uglavnom je zadržana izvorna trasa rimskog akvedukta i porušeni dijelovi su nanovo izgrađeni, ali nije izvršena potpuna rekonstrukcija.
U nadzemnim dijelovima građevina je pojednostavljena, smanjen je broj lukova, a na onim dijelovima gdje je kanal išao po površini zemlje ili je ukopavan, antički zidani svod mijenjan je jednostavnijim ravnim kamenim pločama.
Foto: Duje Vlastelica, Turistička zajednica grada Splita, Unsplash
Naslovna fotografija: Duje Vlastelica
Izvor: The Travel, Hrvatska enciklopedija
