Dok nam klimatske promjene, tuče i prolomi oblaka sve jače pušu za vratom, zanimljivo je u ruke uzeti tekst o “tornadu kraj Novske” iz 1892. godine. Nevrijeme koje je u zrak diglo 13 tona težak vlak, pa ga nosilo zrakom 30-ak metara fasciniralo je i jednog od pionira svjetske meteorologije i geofizike, a ujedno i autora spomenutog opisa – Andriju Mohorovičića (1857-1936).
Izvor: Wikimedia Commons
Za razliku od većine drugih poznatih hrvatskih znanstvenika koji su karijere zapravo ostvarili u inozemstvu, rođeni Primorac Mohorovičić nedugo nakon studija u Pragu vratio se u zavičaj. Predajući na Pomorskoj školi u Bakru, Andrija je istodobno prikupljao i mnogobrojne meteorološke podatke, a u Bakru je 1887. osnovao i meteorološku postaju.
rbsh
Taj je rad rezultirao doktoratom na Zagrebačkom sveučilištu, gdje je od 1893. Mohorovičić predavao geofiziku i astronomiju. U to vrijeme je već bio upravitelj svih meteoroloških postaja u Hrvatskoj, a 1901. osnovao je i zagrebačku seizmološku postaju. Seizmološki rad ga je 1910. doveo i do najvećeg otkrića – granice između Zemljine kore i plašta, danas poznatije kao Mohorovičićev diskontinuitet ili – jednostavnije – Moho sloj.
Lik i djelo ovoga u punom smislu “svjetskog, a našeg” znanstvenika pobliže će predstaviti i program prvog dana ovogodišnjeg “Margaretinog leta”, najveće kulturno-turističke manifestacije u gradu Bakru, mjestu Mohorovičićeva znanstvenog, ali i ljubavnog uzleta: naime, oženio je Bakranku Silviju Vernić.
Upoznat ćemo ga kroz već nadaleko poznatu bakarsku “Šetnju kroz povijest” i tematsku turu “Vremeplov Andrije Mohorovičića”. Nju će voditi prekaljeni interpretatorski duo: Iva Silla i Boro Štrbac, inače rođak Mohorovičićeve bakarske rodbine.
U cijelosti besplatan program obogatit će i izložba u Pomorskoj školi, sačinjena od nikad viđenih predmeta iz Mohorovičićeve ostavštine, kao i “Moho” pripovijetka u izvedbi Sabine Gvozdić. Cijela priča počinje ove subote – 25. lipnja u 18:00 sati ispred bakarskog hotela “Jadran”.
Samo, nemojte kasniti – Mohorovičić je, uz sve ovdje navedeno, 1892. prvi u Hrvatskoj uveo i službu točnog vremena. Uopće nas ne čudi da je i to stigao!
Izvor, foto: TZ Bakra
