Jedna od najljepših pojava na nebu zbog koje turisti pohode sjeverne zemlje svakako je aurora borealis odnosno polarna svjetlost. Večeras je aurora obradovala sretnike koju su pogledali prema nebu iznad Hrvatske.
Inače na sjeveru se ova pojava naziva aurora borealis prema rimskoj božici svitanja Aurori i grčkom bogu sjevernih ili sjeveroistočnih vjetrova, Boreju dok se na jugu ova pojava naziva aurora australis.
Večeras se aurora vidjela i u srednjoj Europi pa i na Mediteranu što je rijetka pojava koja, kada se pojavi sa srednjih zemljopisnih širina ima crvenkasti sjaj na sjevernom obzoru. Dok sjevernije bliže polu polarna svjetlost često izgleda kao velika plamena zavjesa koja visi s neba i njiše se lijevo-desno, a po pokretnim naborima trepere narančasti, zeleni i plavi plamenovi.
Space Weather live najavio je danas kako bi se ova pojava mogla vidjeti u Engleskoj, Nizozemskoj i sjevernoj Njemačkoj, no aurora je obasjala i Hrvatsku, ali i Bosnu i Hercegovinu, Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku, Sloveniju, Austriju, Sjevernu Makedoniju…
Slike polarne svjetlosti preplavile su društvene mreže dok su Hrvati u nevjerici promatrali crveno nebo. Potvrda kako se uistinu radi o Aureori Boralis stigla je od Borisa Štromara iz Astronomskog društva Beskraj za portal 24sata.
Auroru sa Sljemena posljednji put su snimili 2015., ali golim okom se slabo vidjela. – Svjetlost ovolikog intenziteta posljednji smo put mogli vidjeti 2003. godine, rekao je Štromar za 24sata.
Kako nastaje polarna svjetlost?
Pojava polarne svjetlosti u atmosferi nastaje u njenim visokim slojevima (na visinama od 100 do 1000 km nad Zemljinom površinom). Najčešće se razvija na visini od oko 100 kilometara. Ta pojava je posljedica procesa sudarne ionizacije između nabijenih čestica Sunčeva ili kozmičkog porijekla s neutralnim česticama Zemljine atmosfere, navodi na svojim web stranicama Hrvatsko prirodoslovno društvo
Hrvatska, kao i veći dio Europe leži izvan područja redovitog pojavljivanja polarne svjetlosti, te pojavu vidimo samo onda kada je ona naročito izražena u polarnom pojasu. U takvim slučajevima su oblici svjetlosnih tvorevina u polarnom području obogaćeni raznolikošću oblika i boja među kojima prevladava crvenilo.
Time se tumači zašto svi zapisi unazad više od 200 godina o polarnoj svjetlosti iz naših krajeva spominju prvenstveno crvenilo ili rumenilo iznad sjevernog obzora, dok se žuta, zelena ili druge boje rijetko spominju. Svjetlosni oblici poput luka, zavjesa ili vojenaca, česti i tipični u polarnim krajevima, u nas su rijetko viđeni, navodi se na stranicama Hrvatskoj prirodoslovnog društva.
Izvor: 24sata, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Wikipedia, SpaceweatherLive
Naslovna fotografija: Lasse Holst Hansen from Pixabay
