Krenete li iz centra Crikvenice u Vinodol uz rijeku Dubračinu s lijeve strane u strmom brdu NEĆETE vidjeti utvrdu Badanj. No, ona je tu, odmah iza zavoja…
Da, da… malo je zahtjevno naći mjesto za ostaviti auto, no tu vrijedi stara partizanska – snađi se, druže! Zato ćete je jako dobro vidjeti kad ste s druge strane Vinodola – kod kaštela Grižane.
Recimo da ste odmah iza zavoja ulijevo, kad izađete iz samog kanjona, i upravo izgubite vijadukt u retrovizoru, iskoristili ulaz u nečiju parcelu i tu ostavili svoj auto. Produžite malo naprijed, ne više od stotinjak koraka i vidjet ćete ono zašto ste stali.
Prema utvrdi Badanj vodi sasvim dobro podzidan zavojiti stari put, možda čak iz nekog davnog doba, ali u svakom slučaju izuzetno dobro održavan. Uspon nije zahtjevan. Desetak minuta i na cilju ste.
Zanimljivo mi je da Badanj nije ušao u projekt Kulturna ruta Putovima Frankopana iako je bio u vlasništvu knezova Krčkih barem 150 godina – sve do potresa u 14. stoljeću.
Badanj u rukama Frankopana
Pretpostavlja se da je ta tvrđava iz starijeg doba, spominju se Bizantinci i antika – i da ju je knez Bartol II. Krčki “naslijedio” krajem 12. stoljeća od prethodnih gospodara. Ne znam kojih ali znam da zasigurno nisu bili Mlečani – jer je utvrda bila u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu kad je od kralja Bele III. za vojne zasluge dobio županije Modruš i Vinodol u trajno leno. Kako Bartol II. nije imao djece sve svoje posjede, kao hrvatski knez, ostavio svom nećaku Vidu II. Krčkom, koji je pak bio mletački knez.
Bilo kako bilo, nakon te povijesne transakcije knezovi Krčki postali su knezovi u dvije države – Kraljevini Hrvatskoj i Veneciji, i od tada, narednih pet stotina godina ostavljaju značajne tragove u svekolikom životu ovoga dijela Europe. Dospijećem u ruke Frankopana Badanj je izgubio svoj vojni značaj, jer više nije imao što čuvati. Moguće da je još neko vrijeme u njemu bila nekakva usnula posada, a onda je potres učinio svoje, i utvrda je konačno napuštena.
Svake hvale vrijedni su napori uloženi u zaštitu, konzerviranje i održavanje prostora utvrde Badanj, počev od prilaznog puta, markacije, pa čak i zanimljivih informativnih ploča. Moja životna suputnica Biba i ja obišli smo mnoge utvrde i s pravom možemo istaknuti Badanj kao svijetli primjer uređenosti.
Ono što mi je bilo baš posebno zanimljivo “otkriti” je, nazovimo ga tako, srednjovjekovni sanitarni čvor na južnoj strani utvrde. Lijepo se vide ostaci zidova prostorija oko zahodskih otvora, što govori o za ono doba visokoj svijesti o potrebi održavanja čistoće.
Ako ste u Crikvenici, čak i za toplijih dana, Badanj je dobro mjesto za kratki izlet. U sjeni planine u miru ćete obići zidove ovog usnulog ljepotana na vratima Vinodola.
Izvor fotografija: Tomislav Beronić
***
Naručite knjige FRANGERE PANE: Priče o Frankopanima i Stella Aurea autora Tomislava Beronića. Knjige su dostupne na POVEZNICI
