Berba je u tijeku: Imamo četiri vinske regije i brojne vinske ceste

Članak se nastavlja ispod oglasa

Ovih dana u cijeloj Lijepoj našoj u tijeku je berba grožđa. Mi smo vinska zemlja, a Lijepa naša Hrvatska podijeljena je u četiri vinske regije i svaka ima svoje vinske ceste na kojima se nalaze podrumi brojnih naših marljivih vinara. Vinske ceste su turistička atrakcija koja privlači brojne domaće, ali i strane posjetitelje, a osmišljene su tako da posjetitelje vode kroz vinograde i u obilazak okolnih znamenitosti.

Vinska regija Bregovita Hrvatska

Bregovita Hrvatska proteže se cijelim središnjim i sjeverozapadnim dijelom Hrvatske, a obuhvaća vinske položaje Međimurje, Zagorje, Prigorje, Plešivicu i Moslavinu. U ovoj regiji vinogradari pretežito sade i uzgajaju bijele vinske sorte kao što su rajnski rizling, sauvignon bijeli, pinot sivi i bijeli, chardonnay, silvanac zeleni, graševina i muškat žuti, ali i stare autohtone sorte kao što su škrlet iz Moslavine, pušipel iz Međimurja ili pak kraljevina. Iako bijele prevladavaju, na području uspijevaju i neke crne vinske sorte kao što su pinot crni i frankovka.

Internacionalne sorte sade se na svim vinogorjima Bregovite Hrvatske, dok su one lokalne raspoređene po vinskim položajima. Škrlet tako raste samo u Moslavini, dok kraljevina raste po cijelom Prigorju uz pojedine nasade u drugim dijelovima regije.

U ovoj regiji nema vinarija s velikom proizvodnjom kao što je to slučaj u Slavoniji i Podunavlju, nego je riječ o manjim, obiteljskim vinarijama. Na brežuljcima tik uz vinograde, u kletima i vikendicama s podrumima, počela su tako nastajati neka od najboljih vina ovog područja. Bregovita Hrvatska posebna je i po sve intenzivnijoj proizvodnji pjenušaca kojoj pogoduju klima i tlo ove regije, i to osobito na Plešivici, a upravo se kraljevina kao sorta pokazala kao izvrstan izbor za tu namjenu.

Zelinska vinska cesta

Sveti Ivan Zelina područje je poznato po proizvodnji vina, a Zelinska vinska cesta prolazi kroz vinorodna naselja i omogućuje posjetiteljima da zavire u kleti i podrume desetak poznatih vinogradara i vinara koji se nalaze duž vinske ceste. Osim u specijalitetima iz ovog kraja i vinima od brojnih internacionalnih vinskih sorti, posjetitelji mogu uživati i u autohtonoj sorti iz Prigorja kraljevini.

Vinska cesta Plešivice

Na području Plešivice u Samoborskom gorju vinograde ima četrdesetak vinogradara i vinara, na čijim se posjedima uzgaja sve od internacionalnih sorti poput rajnskog rizlinga, traminca, chardonnaya  i sauvignona pa do autohtonih sorti. Osim zadivljujućeg pogleda na strme padine s uredno posađenim vinogradima, posjetitelji mogu uživati u degustacijama vina i domaćoj hrani.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Moslavačka vinska cesta

Od Popovače preko Volodera i okolnih naselja pa sve do Kutine proteže se Moslavačka vinska cesta. U vinogradima ovog dijela Središnje bregovite Hrvatske sade se brojne internacionalne sorte, ali se među njima mogu naći i tri autohtone sorte grožđa, i to moslavac, dišeća ranina i škrlet. Prilikom obilaska vinograda i vinskih podruma nemojte propustiti kušati barem jedno vino od tih istaknutih sorti.

Vinska regija Istra i Kvarner

Proizvodnja vina u Istri i na Kvarneru potječe još iz antike, a danas se na području uspješno uzgajaju kako internacionalne tako i lokalne vinske sorte.

Ova regija obuhvaća istarski poluotok, područje oko Rijeke, kao i otoke Krk, Cres, Rab, Lošinj i Pag. Blaga mediteranska klima i utjecaj one kontinentalne koja dolazi iz unutrašnjosti omogućuju proizvođačima uspješan uzgoj različitih sorti od kojih nastaju vina svih vrsta, od suhih i polusuhih pa sve do onih slatkih.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Istra je poznata po izvrsnim bijelim vinima od sorti poput malvazije istarske, koju najviše uzgajaju na zapadu poluotoka. Središnju Istru obilježava mikroklima koja nalikuje na kontinentalnu, što odgovara vinskoj sorti teran s kojom istarski vinari također imaju puno komercijalnog uspjeha, a nedavno je stigla važna presuda kako je teran upravo Istrijan.

Na Kvarneru je najpoznatija vinska sorta žlahtina koja raste na otoku Krku, a ona vrbnička osobito je cijenjena. Na području Istre i Kvarnera sade se još i merlot, muškat bijeli, cabernet sauvignon, chardonnay, pinot bijeli, sivi i crni, ali i manje poznate sorte kao što su refošk, sansigot i trojišćina.

Kako bi se izdvojili od konkurencije i tako pridonijeli raznovrsnosti vina koja stižu iz ove vinske regije, sve se više vinara odlučuje uzgajati autohtone sorte koje nisu toliko zastupljene u vinogradima diljem ovog područja, što dovodi do njihove revitalizacije i rasta kvalitete ponude, ali i samog proizvoda. Autohtone istarske vinske sorte privlače sve više vinskih entuzijasta s različitih strana svijeta, što dodatno potiče razvoj enološkog turizma na našem najvećem poluotoku.

Istarske vinske ceste

Istra kao naš najveći poluotok i jedna od vinska regija Hrvatske prepuna je vinskih cesta koje povezuju neke od najpoznatijih lokalnih vinarija. Vinske ceste Bujštine, Buzeštine i Pazinštine, Rovinjštine i Vodnjanštine, Labinštine ili Poreštine obilaze istarske gradiće i sela, kao i vinograde i vinske podrume u kojima nastaju cijenjena istarska vina poput terana, muškata momjanskog, malvazije istarske i slično, ali i raširenih internacionalnih sorti poput pinota bijelog i sivog, chardonnaya, merlota i cabernet sauvignona.

Vinska regija Dalmacija

Za razliku od ostalih vinskih regija, u Dalmaciji prevlast imaju crne vinske sorte koje najbolje uspijevaju na nepristupačnim terenima na nekima od najljepših dalmatinskih otoka.

Dalmacija je jedna od četiri vinske regije u Hrvatskoj, a obuhvaća sve od Zadra i njegova zaleđa do Konavala na krajnjem jugu države. Upravo su u ovoj regiji pronađeni najstariji zapisi o uzgoju vinove loze na domaćem tlu, na čijem se dalmatinskom dijelu još uvijek tradicionalno proizvodi više crnih nego bijelih vina. Dalmacija ima neke od najljepših hrvatskih vinogradarskih položaja koji uključuju teško pristupačne i zahtjevne strmine, ali na kojima rastu najkvalitetniji primjerci vinove loze.

Plavac mali od crnih i pošip od bijelih sorti nositelji su dalmatinskog vinarstva, no ono što privlači pozornost brojnih entuzijasta svakako je veliki broj autohtonih sorti kao što su kujundžuša, plavina, maraština, bogdanuša, debit ili slično, a čiji potencijal prepoznaje i sve više dalmatinskih vinara. Među tim je sortama i tribidrag, odnosno crljenak ili zinfandel, za koji je otkriveno da je jedan od roditelja plavca malog. Sam plavac mali najbolje uspijeva na oštrim padinama Pelješca, Hvara i Brača, s kojih puca nezaboravan pogled na plavetnilo Jadranskog mora i daleki horizont.

Osim spomenutih otoka, i Korčula zauzima važno mjesto u ovoj vinskoj regiji jer s nje dolaze grk i pošip, autohtone bijele vinske sorte od kojih se proizvode kvalitetna i posebno cijenjena bijela vina. U okolici Šibenika, Primoštena i Nadina uspijevaju još i babić i debit, kao i međunarodne sorte crnog grožđa koje se uzgajaju i u dubrovačkom zaleđu i Konavlima. Na samom jugu Hrvatske uspijeva još jedna zanimljiva sorta – dubrovačka malvasia, vinova loza od čijeg se grožđa rade suha, ali i slatka vina prosušivanjem njezinih bobica.

Vinska cesta Pelješac – vinsko carstvo

Poluotok Pelješac mjesto je na kojem najbolje rastu neke od najcjenjenijih domaćih vinskih sorti, a sami položaji spajaju škrt i nepristupačan teren s nevjerojatnim pogledom na more. Vinska cesta Pelješac – vinsko carstvo osmišljena je u svrhu promicanja vinskog turizma i posjetitelje vodi na mjesta gdje rastu kultni plavac mali s položaja Dingač i Postup, ali i maraština. Vinska cesta spaja vinarije i kušaonice vina, kao i agroturizme, konobe i restorane.

Vinska regija Slavonija i Podunavlje

Carstvo bijelih vinskih sorti nad kojima suvereno vlada graševina, regiju Slavonija i Podunavlje, obilježavaju velike površine prekrivene vinogradima i sve kvalitetnija vina. Ova vinska regija poprilično je nepravedno zapostavljena jer vina koja ovdje nastaju poput kraljevskog traminca jedna su od najboljih u svijetu.

Ova vinska regija proteže se od Virovitice i Daruvara pa sve do Dunava i Baranje na zapadu. Regiju obilježavaju velika područja prekrivena vinogradima na kojima se proizvodi najveća količina vina u cijeloj državi, a sama tradicija uzgoja vinove loze seže još od rimskog doba. Vrhunska vina rade se od grožđa koje raste na položajima Venje i Mitrovac kutjevačkog vinogorja, kao i u Erdutu, Belju, Srijemu, Daruvaru, Baranji i Iloku.

Slavonija je već desetljećima hrvatsko carstvo bijelih sorti, pa tako u slavonskim vinogradima i danas rastu brojne internacionalne sorte popularne u svijetu, kao što su pinot sivi i bijeli, rajnski rizling, chardonnay, traminac, sauvignon, no na tronu već godinama suvereno sjedi graševina.

Iako je zapravo riječ o još jednoj internacionalnoj bijeloj sorti, proizvodnja graševine u ovoj je vinskoj regiji dovedena do tih razina da je mnogi poistovjećuju sa Slavonijom i doživljavaju kao autohtonu. Najraširenija je i najpopularnija od vinskih sorti koje rastu na našem tlu, a vinari od nje proizvode cijeli niz različitih stilova vina za svaku prigodu. Iako je Slavonija nekada bila mjesto na kojem su se mogle naći i sorte crnog grožđa poput frankovke, kadarke i portugisca, u vinogradima ove regije tek se odnedavno ponovno počinju sve više uzgajati te sorte, kojima društvo prave još i pinot crni, cabernet sauvignon, merlot i Zweigelt.

Velike površine prekrivene uređenim vinogradima nisu uvijek bile garancija kvalitete vina, no u novije vrijeme vinari predano rade na tome da uzdignu svoju proizvodnju na viši nivo. Pritom se u Slavoniji i Podunavlju javljaju i novi, manji proizvođači koji svoj urod pretvaraju u nagrađivane vinske etikete.

Iločka vinska cesta

Kako biste krenuli u obilazak Iločke vinske ceste, ne morate otići mnogo dalje od samog grada Iloka. Naime, većina vinskih podruma smještena je upravo u gradu, s vinarijama gotovo na svakom koraku. Vinogradi su pritom raštrkani po brežuljcima oko Iloka, a na njima rastu loze graševine, rizlinga, pinota, silvanca ili frankovke. Od dvorca Odescalchi do vidikovaca Vukovo i Principovac šetnja je kao stvorena za prave ljubitelje dobre kapljice.

Izvor: Croatia.hr

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije