Brački bonsai: Minijaturni dalmatinski crni bor spomenik prirode

Gotovo 200 godina iz kamenog krova crkve sv. Petra u Nerežišću raste minijaturni dalmatinski crni bor. Zanimljiva je ovo pojava koja je zabilježena u časopisu “Priroda” iz 1937. Zapisano je tada u časopisu kako “Svaki stranac koji dođe u Nerežišća, ne propušta posjetiti ovu atrakciju i zabilježiti je kao uspomenu.” Ovo proslavljeno drvo pravi brački bonsai i danas je turistička atrakcija.

Crkvica je sagrađena u 15. stoljeću prema dostupnim podacima 1413. godine. Borić koji je postao turistička atrakcija kržljav je i malen baš zbog loših uvjeta u kojima je iznikao. Po starom načinu gradnje prknjem, vrstom glinene zemlje pomiješane s vapnom kao vezivnim materijalom omogućeno je da bor preživi jer se hrani isključivo vlagom i hranom koja se nalazi između ploča apside, ali i iz debelih zidova crkvice. Kad se crkvica renovirala prije petnaestak godina, apsida se nije dirala kako se borić ne bi ugrozio.

Borić na krovu crkvice u Nerežišćima je i spomenik prirode i kao takav zaštićen je od 1969. Nerežišća su mjesto u gospodarskom zamahu. Uz tradicionalno bavljenje ovčarstvom, Nerežišćani su se okrenuli razvoju kamenarske industrije od branja do prerade kamena, građevinarstvu, trgovini i poljoprivrednim kulturama, a i turizmu daju zeleno svjetlo.

Uz najpopularniju hrvatsku plažu Zlatni rat upravo ovo drvo najčešće je sniman motiv na otoku Braču.

Ovo je jedna od najpopularnijih fotografija: Zvjezdani tragovi iznad legendarnog borića na krovu crkvice sv. Petra i Pavla u Nerežišćima. Fotografija koju je na svom Facebook profilu objavila Turistička zajednica Brača dolazi iz kolekcije “Odiseja Brač” : Pejzažna Astrofotografija / Prirodne Ljepote i Kulturna Bogatstva Otoka Brača, a autor je Božan Štambuk.

Crni bor poznati brački bonasai visine je tek 170 centimetara i starosti procijenjene na oko 150 do 200 godina. Radi se čestoj i običnoj vrsti bora, a njegov patuljasti rast predstavlja svojevrstan kuriozitet kao prirodni bonsai, ali nema značenja za prirodu i njezinu zaštitu. Čest je motiv fotografija s Brača kao i slika na razglednicama.

U općini Nerežišća nalazi se i pustinja Blaca

Brač je uisitnu zanimljiv otok, a osim nevjerojatne priče o crnom boru i bračkom bonsaiju ima još jedna zanimljiva priča o pustinji. Da na Braču postoji i pustinja mnogi još uvijek ne znaju. Možda i stoga što do pustinje Blace možete doći samo pješačenjem i to nimalo lakom stazom. Nalazi se na južnoj strani otoka između popularnog Bola i Milne. I ako ste nakon ovog uvoda pomislili kako se ova pustinja sastoji od pijeska onda ste se prevarili. Naime naziv Pustinja dolazi s prvom pojavom kršćanstva kada su pojedinci koji su živjeli u potpunoj samoći nazivani pustinjaci.  Unatoč činjenici kako su odlučili za život u samoći, udaljeni od naselja prepunih ljudi, s vremenom su ipak razvijali zajednice u kojima su živjeli sa svojim istomišljenicima koji su živote posvetili molitvi i duhovnosti.

Pustinju odnosno samostan osnovali su u dalekom 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Do muzeja i samostana u Blacima ipak možete doći i brodom iz Bola do blatačke uvale, odakle imate pola sata pješačenja do ovog velebnog zdanja koje priča zanimljivu priču iz bračke povijesti.

Naslovna fotografija: Općina Nerežišća