Bribirska glavica – srednjovjekovno sjedište hrvatskih knezova Šubića

Kad se sljedeći puta budete vozili autocestom od Zadra prema Šibenika (ili obrnuto) odvojite malo vremena (jedan sat će biti sasvim dovoljan) i skrenite na izlazu Pirovac. Odmah iza naplatnih kućica uhvatite se smjera prema Kninu i vozite se nekih desetak kilometara, otprilike isto desetak minuta. Ne uzdajte se previše u navigaciju prema Bribirskoj glavici jer će vas, baš kao i nas, baciti na sporedni kameni put. Držite se samo glavne ceste dok ne ugledate turističku tablu za lokalitet “Bribirska glavica”. Skrenite lijevo i opet se držite ceste do manjeg putokaza opet ulijevo. Još malo vožnje nešto po asfaltu, nešto po nasutoj cesti i stići ćete do velikog starog zida dugačkog preko stotinu metara. To je naše današnje odredište.

U vrijeme dok su Šubići bili hrvatski banovi to mjesto se zvalo Bribir, a taj naziv sada pripada obližnjem selu. Jedna grana porodice Šubić zvala se Bribirski, a iz nje su nastali u povijesti poznatiji Zrinski. Evo i kako se to dogodilo.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski ban u to doba bio je Mladen Šubić koji je nastojao svoj utjecaj ojačati i prema tada moćnoj porodici knezova Krčkih, koji mu nisu pokazivali nikakve znakove lojalnosti, već su držali stranu hrvatsko-ugarskog kralja Karla Roberta, s kojim su Šubići bili u ne baš najboljim odnosima. Nakon oružanih sukoba između zavađenih strana postignut je mir u kojemu je Mladen odstupio s mjesta bana u korist svog brata Pavla. Tada su se, možda i čisto interesno, to ne možemo pouzdano znati, dogodili i prvi bračni savezi kneževskih porodica Krčki, kasnijih Frankopana, i Šubića. Krčki knez Dujam III. oženio je kneginju Elizabetu Šubić, kćer kneza Mladena. Novi ban Pavao Šubić oženio je također kneginju Elizabetu, ali Krčku, kćer kneza Fridrika III. Krčkog.

Bribir – hrvatska Troja

Knez Pavao i kneginja Elizabeta imali su svoju palaču baš tu, u Bribiru, što možete i vidjeti kada dođete u posjet. Ostatke, naravno. Njihov sin Juraj zamijenio je kasnije s kraljem neke posjede u Dalmaciji za posjede uz rijeku Unu. Sagradio je svoj novi dvor i utvrdu u Zrinu i tako postao prvi iz plemenite loze Šubića Zrinskih. Dakle, možemo slobodno tvrditi da su svi Zrinski, po ženskoj liniji, potomci i knezova Krčkih, dakle Frankopana.

U narednim stoljećima još su tri puta Šubići, Zrinski i Peranski sklapali bračne saveze s Frankopanima, no to više nema veze s Bribirom.

Priča o Bribirskoj glavici seže daleko u prošlost, čak u prapovijest. U antičko vrijeme tamo se nalazio liburnski, pa zatim i antički grad – Varvaria, a svoje srednjovjekovno sjedište na tom mjestu su podigli Hrvati. Zbog ogromne površine cijelo područje od preko sedam hektara jako je zanimljivo studentima arheologije. Negdje sam pročitao podatak da se Bribir u arheološkim krugovima naziva hrvatskom Trojom. U vrijeme kada je bio na vrhuncu svoje slave, dakle u 14. stoljeću zapisano je da je u samostanu sv. Marije u Bribiru u franjevački red stupio i prvi hrvatski svetac, Nikola Tavelić.

Dakle, desetak minuta od čvora Pirovac, desetak minuta za povratak na autocestu i barem dobrih pola sata za obilazak. Ako i ostanete duže, ako vas ponesu zidovi, podrumi, stare ulice i prekrasan pogled – nećete zažaliti. Meni osobno bilo je jedino žao što nisam mogao odvojiti još malo vremena za razgledavanje. Drugi puta nastojat ću ostati duže.

Foto: Tomislav Beronić

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.