Camino Krk treći dan vodi od Malinske Rajskom cestom preko Njivica do Omišlja uz posjet skrivenim uvalama

Camino Krk je najpoznatija verzija popularne hodošasničke rute Puta Svetog Jakova kojom u Španjolskoj hodočaste milijuni ljudi koji kreću iz francuskih Pirineja ili pak iz Portugala. Vijeće Europe Caminu je 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”. UNESCO je 1993. god. proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom.

Krčka ruta uz blagoslov Bratovštine Svetog Jakova postaje sve poznatija, a svoj procvat doživljava upravo ovih dana kada se brojni Camino hodači pripremaju put Krka. Rujan, listopad i studeni idealni su za ovu rutu, dok su lipanj, srpanj i kolovoz mjeseci kada najveći broj ljudi hoda španjolski Camino koji pak ima uz francusku rutu dugu 830 kilometara ima i još brojne rute poput originalnog Camino primitiva, Camino del Norte te dvije portugalske rute Camino Portugues i sve vode u Santiago de Compostelu u katedralu Svetog Jakova.

Tijekom cijelog Srednjeg vijeka, Santiago de Compostela je bilo vrlo popularno hodočasničko odredište, te je na ovoj trasi izgrađeno oko 1.800 građevina, vjerskih, ali i svjetovnih, od velikog povijesnog značaja. Put ostaje svjedočanstvo snage kršćanske vjere među ljudima svih društvenih slojeva iz cijele Europe.

Inače interes za Camino je gotovo nestao krajem prošlog stoljeća, a onda ga je popularni film The Way praktično vratio u život kao i knjiga Paula Coelha The Pilgrimage. Dokaz ovoj tezi je činjenica kako hodočasnički ured u katedrali Svetog Jakova 1985. godine bilježi kako je Camino prešlo samo 690 hodočasnika, a primjerice 2019. godine put je prešlo 347 578 ljudi iz cijeloga svijeta. Ovdje su ubrojani samo oni koji su u uredu katedrale dokazali svoje hodočašće i dobili Compostelu kako se naziva potvrda da ste prehodali Camino. U ovoj brojci sam i ja i moj srednji sin Dorian te kolegica Vera s kojima sam prešla Camino Frances prije dvije godine. Kako nam je bilo možete vidjeti u ovom filmu koji ne nastao od naših snimaka s puta,

Put tako dvijetisućitim ponovno slijede milijuni ljudi, a mjesta na ruti kao i crkve napokon su ponovne pune hodočasnika. Oživljavaju napuštena sela, crkve se pune vjernicima iz cijeloga svijeta niču prenoćišta i municipali, a prati ih i privatan sektor apartmanima, hostelima, hotelima, restoranima i caffe barovima. Sjever Španjolske praktično živi od Camina uz poljoprivredu koja je ovdje primarna djelatnosti.

Krčki Camino od Malinske do Omišlja dug je 19 kilometara

Treći dan našeg Camina na Krku bio je posebno zanimljiv jer praktično prolazi obalom uz popularne destinacije otoka i ovdje ćete naići na dosta ljudi, proći brojnim uvalama i plažama, a prilika za zastati i okrijepiti se kavom, sladoledom ili lokalnim specijalitetima na ovoj ruti ima puno.

Uzimajući u obzir relaciju dugu 19 kilometara, nastavak hodočašća, trećeg dana, iz središta Malinske, kreće prema sjevernom dijelu otoka, s odredištem u Omišlju, prolazeći pritom zapadno od Kijca te kroz Njivice. Od Malinske do uvale Kijac, hodočasnici prolaze Rajskom cestom – jednom od najugodnijih otočnih šetnica.

Dolaskom u Njivice, u fokusu je historicistička crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, početkom 20. stoljeća podignutu na mjestu ranijih sakralnih zdanja. Na tom se pitomom području, znanom kao Poje, u antičko vrijeme nalazio veći ladanjsko-gospodarski kompleks – rustična vila – u sklopu kojeg je, kasnije, uređena ranokršćanska crkva.

Nastavak hodočašća prema sjeveru otkriva lokalitet Mohorov gdje se, s obzirom na pretpostavke, nalaze ostatci još jedne kasnoantičke nastambe. Šetnjom u smjeru uvale Sepen, jugozapadno od naselja Omišalj, otkrivaju se ne samo ostaci rimskog grada Fulfinuma koji potječu iz druge polovice 1. stoljeća, već i vrijedne monumentalne ranokršćanske crkve križnog tlocrta, u sastavu kasnoantičke nekropole, na lokalitetu Mirine, podignute početkom 5. stoljeća.

Daljnjom šetnjom kroz šumu, do uzvisine nad Omišaljskim zaljevom, stiže se do Fortičine gdje su pronađeni ostaci srednjovjekovnog kaštela i kasnoantičke utvrde s cisternom, a spuštajući se ponovo prema moru, uz obalu uvale Pesja, sljedeće je odredište spomenik krajobrazne arhitekture iz prve polovice 20. stoljeća – park Dubec. Ulaskom u samo srce Omišlja, posebnu pozornost hodočasnika, uz pitoresknu crkvu sv. Jelene, sigurno će privući romaničko zdanje župne crkve Uznesenja Marijina.

Mene je oduševio Omišalj posebno stari grad kao i sam put do njega. Omišalj će vas dočekati sa slikovitom starogradskom jezgrom smještenom na 85 metara visokoj litici u kojoj možete istražiti iznimno kulturno-povijesno nasljeđe i doživjeti duh prošlih vremena, te atraktivnom obalom s hotelima, plažama i marinom za plovila. Zahvaljujući blagoj klimi i izvrsnom položaju Omišalj je privlačna turistička destinacija s tradicijom duljom od 100 godina i svakako ga nemojte zaobići kada ste na Krku.

Spomenici su ovdje označeni tipiziranim oznakama na kojima se navodi naziv spomenika, osnova, kratka informacija o spomeniku na hrvatskom i engleskom jeziku, QR kod koji putem pametnog telefona, tableta ili drugih uređaja omogućava opširniji opis spomenika te više jezičnih varijanti kao i ilustracije koje govore o spomeniku.

Posebno će vas treći dan Camino rute na Krku oduševiti prizori brojnih uvala, što onih dobro znanih poput Rajske šetnice do manje poznatih koji vode stjenovitim uvalama od Njivica do Omišlja. Svakako trebate znati kako ovdje dio puta ide iznad uvala na kojima su i nudističke plaže pa gledajte oznake koja je plaža za vas ovisno kakav način kupanja preferirate. Detalje o ovoj trećoj ruti Camina Krk pronađite na LINKU.