Na granici s Republikom Slovenijom smjestio se Prezid, mjesto koje je kroz cijelu povijest imalo granični položaj. To je staro naselje u koje je svoja znamenja utkala daleka prošlost. Naziv mjesta vjerojatno ima veze s geografskim položajem, biti u Prezidu značilo bi nalaziti se pred kakvim zidom.
Najznačajniji su znakovi prošlosti nalazište japodske grnčarije i kasnorimski obrambeni zid – Liburnijski Limes. Naime, Prezid je prije 1.700 godina bio važna vojna utvrda moćnog Rimskog carstva. Zidovi i kule sagrađeni su kao dopuna prirodnim preprekama poput planina ili kanjona.
Zid koji je nekada razdvajao, danas spaja
Poznati zid rimskog fortifikacijskog sustava čije tragove danas nalazimo izvan naselja, prostirao se unutar vojnoobrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum. Protezao se od trsatske gradine preko Prezida prema brdu Nanos u Sloveniji. Na nekim mjestima je postavljen u više linija, a dopunjavale su ga kule, utvrde i tvrđave.
Zajedno s prekidima, dug je približno 130 kilometara. Danas je zabilježeno više od 30 kilometara arheoloških ostataka linija zida s više od 100 kula.
Zapreka Prezid prolazi kroz usko korito između Babnog i Prezidskog polja, a u svom središnjem dijelu točno po današnjoj državnoj granici. Na ovoj dionici nema dokumentiranih kula, ali se savršeno stapa s razvedenim krajolikom. Prema jugu i istoku vidljivi su vrhovi Gorskog kotara, na zapadu i sjeverozapadu pogled se otvara na vrhove Javornika i Snežnika, a na istoku na masiv Goteniške gore.
Kulturno-turistička ruta
Za obrambeni sustav Claustra Alpium Iuliarum u narodnom su se predanju sačuvali različiti nazivi, npr. rimski zid, šance, festunge, cvinger, ajdovski zid, turški zid.
Ovaj je obrambeni zid vidio niz bitki, no nakon 5. stoljeća rimska utvrđenja su nestala. Danas se pojedini dijelovi restauriraju i postaju turistička atrakcija koja se najčešće obilazi organiziranim šetnjama, a sve češće i na ‘dva kotača’. Uz trasu zida od priobalja do Gorskog kotara dosad je osmišljeno šest pješačko-biciklističkih ruta.
Ruta je osmišljena u sklopu projekta Claustra+ kao dio razvoja turističkog proizvoda za kulturnu baštinu koja spaja Hrvatsku i Sloveniju, povijest i prirodu, rekreaciju i zabavu. Prostora za kreativnost ima napretek što dokazuju zanimljiva događanja organizirana u susjednoj državi.
Ogroman potencijal
Kulturna baština je iznimna razvojna prilika koja povezuje raznolikosti i otvara nove mogućnosti. Claustra ima potencijal postati jedna od najatraktivnijih destinacija u prekograničkom području.
Upućeniji tvrde da se može mjeriti sa srodnim destinacijama u Europi kao što su njemački Limes ili Hadrijanov zid u Engleskoj koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. UNESCO ga navodi kao najvažniji rimski spomenik u Britaniji. Njemački Limes je granični zid dužine 550 km koji prolazi kroz četiri njemačke savezne zemlje. Nakon Kineskog zida, to je najveći kulturni spomenik na listi UNESCO-a.
Mobilna aplikacija s interaktivnom kartom
Unatrag više od godinu dana postoji i mobilna aplikacija koja je nastala u sklopu projekta Claustra+, čiji je nositelj Zavod Republike Slovenije za očuvanje kulturne baštine.
Aplikacija je obuhvatila hrvatske i slovenske lokalitete te omogućava uvid u interaktivnu kartu s 20 arheoloških nalazišta označenih crvenim simbolom kule. Odabirom jednog od simbola, nudi se opcija za otvaranje stranice s više informacija i fotografija o pojedinom lokalitetu, a izrađene su i 3D rekonstrukcije.
Dodatno, na karti se mogu pronaći i simboli koji opisuju floru i faunu spomenutog područja, ali i prijedlozi za izlete i rute. Za pohvalu je audio vodič na hrvatskom, slovenskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku.
No to nije sve – aplikacija Claudia Alpium Iuliarum također nudi i opciju naziva ‘Claustra izazovi’ gdje korisnici mogu skupljati bodove i odjevne predmete za rimskog vojnika. Bodovi se ostvaruju tako da se napravi ‘check-in’ na lokalitetu. Za znatiželjne, aplikaciju je moguće ‘skinuti’ na Google Store-u.
Frankopani su ga zvali Brezidan
Ne bi bilo u redu pisati o Prezidu, a ne spomenuti slavnu obitelj Frankopan. Prezid je jedno od prvih goranskih naselja nastalih u njihovo doba, vezanih uz upravu većih naselja i gradova u Vinodolu.
U jednom opisu vinodolske župe iz 1260. godine, kao posjed knezova Krčkih, spominje se Brezidan kraj Babnog Polja, današnji Prezid. Nastanak i oblikovanje naselja datira u frankopansko vrijeme, a osobito u 17. stoljeće u znaku gospodarskih ideja knezova Zrinskih. Seoska cjelina Prezid bila je naselje otvorenog tipa.
Autohtoni primjerci goranske arhitekture
U Prezidu su još uvijek sačuvane stare drvene kuće (Vesel, Ožbolt, Žagar, Lipovac) koje su pod zaštitom kao autohtoni primjerci goranske arhitekture. One su danas pod zaštitom kao ruralno graditeljstvo hrvatske baštine.
Prezid ima i veliku Zavičajnu zbirku. Najviše pozornosti u njoj mogu privući ostaci japodske kulture, ali i jedna posebnost – ostaci starog drvenog prezidanskog vodovoda. U Prezidu je i uređena staza sa šest pozitivnih energetskih točaka.
Energetska staza Trbuhovica
Poučnu, rekreativnu, duhovnu i energetsku stazu sadržajno je prije 15-ak godina osmislila mjesna udruga za zdrav život Trbuhovica. Njome je povezano 18 izletnički zanimljivih točaka od čega šest čine tzv. energetske. Nalaze se na lokacijama nekoliko sakralnih objekata i izvora vodotoka.
Obilazak Claustre energetskom stazom dobar je temelj za nadogradnju izletničkog programa povijesnim i prirodnim atrakcijama.
Foto: arhiva projekta Claustra+ i Promotiv Travel Outdoor
