Danas je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva: Bašćanska ploča je najstariji hrvatski glagoljički spomenik

Danas je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo i jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Datum 22. veljače odabran je kao spomendan budući je na ovaj dan 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnoga pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

Povodom obilježavanja prvoga Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva Institut je na svojoj web stranici Hrvatski u školi pripremio zanimljivu malu školu glagoljice kao i provjeru znanja glagoljice i memorijsku igru “Glagoljica pamtilica“. Znate li glagoljicu?

Bašćanska ploča najstariji hrvatski glagoljički spomenik

Glagoljica je slavensko pismo koje je nastalo stilizacijom grčke kurzive sredinom 9. stoljeća, a autorom se najviše smatra Sv. Ćiril, koji je ovo pismo upotrijebio za svoj prijevod crkvenih knjiga na staroslavenski jezik. Glagoljica se javlja u dva oblika: obla i uglata, a pretpostavlja se da su se te osobine kasnije razvile. Najstariji hrvatski glagoljički spomenik je Bašćanska ploča u Jurandvoru na otoku Krku koja pokazuje umjerenu oblost, a ugla glagoljica specifični je hrvatski oblik glagoljice.

Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12. stoljeća, najčešća je u primorskim krajevima Istri, Hrvatskom Primorju, Dalmaciji, zadarskim i kvarnerskim otocima Krku, Cresu i Lošinju. Mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić 1851. godine otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagolskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje znanstvenike. On je postao važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagolskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdio je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.

Priču o Bašćanskoj ploči snimili smo tijekom obilaska Camino Krk rute koja prolazi upravo Jurandvorom kraj Baške.

Tekst ploče pročitan je djelomično 1865. a sasvim 1875. Vjerovalo se da tekst ploče sadrži neke tajne podatke, ali utvrđeno je da je ploča zapravo potvrda o darovanju zemljišta koje je poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije kralj Zvonimir. Ploča navodi svjedoke te darovnice i opisuje vrijeme u kojem se darovanje dogodilo. Iz toga se može zaključiti da datira iz 1100 godine. Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas nalazi. U crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija. Crkva i djelomično restaurirani samostanski kompleks danas privlače veliki broj posjetitelja. Male kopije ploče možete kupiti u suvenirnicama kao uspomenu na posjet ovom značajnom lokalitetu koji je simbol Hrvatske.

Izvor: TZ Krk, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.