Danas je Svjetski dan vlažnih staništa – upoznajte veličanstvene močvare Hrvatske

- Oglas -

Danas se obilježava Svjetski dan vlažnih staništa koja su ključna za ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti. Ona su temelj održive budućnosti za ljude i prirodu.

Močvare su se nekada smatrale vlažnim i smrdljivim područjima koja je trebalo isušiti kako bi se dobilo plodno zemljište. No danas je drugačije, jer se razvila svijest o tomu koliko su močvarna područja važna. Između ostalog, ta područja pomažu neutralizirati razne otrove, isprazniti vodene rezerve i kontrolirati poplave. I da ne zaboravimo: želite li posjetiti mjesto na kojem obitavaju ptice, beskralježnjaci, ribe i kukci, močvare su idealno mjesto, jer one su pravi raj za brojne životinjske vrste.

U nastavku vam donosimo popis poznatih močvarnih područja u Hrvatskoj koja se nalaze na listi zaštićenih mjesta po Ramsarskoj konvenciji i od velike su važnosti za okoliš.

Lonjsko polje

Lonjsko polje obuhvaća močvarno područje u kojem se susreću rijeke Sava, Kupa, Una, Strug i Lonja. Tu živi 16 vrsta vodozemaca, te barske kornjače, bjelouške, žličarke i druge životinjske vrste, a posebno je zanimljivo zbog velikog broja bijelih roda kojih u selu Čigoč ima više nego stanovnika.

Pašnjaci na području Lonjskoga polja posljednji su primjeri kulturnog krajolika koje se nekada rasprostirao po cijeloj srednjoj Europi sve do kraja 19. stoljeća. Tu nalazimo i najveću koncentraciju autohtonih pasmina – hrvatskog posavca, turopoljsku svinju i slavonsko-srijemsko sivo govedo.

///Lonjsko polje prekrasno je u svako doba godine

Kopački rit

Najstariji hrvatski park prirode je još jedno poznato močvarno područje – Kopački rit, koji se smjestio u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, između rijeka Dunava i Drave. Kopački je rit poznat po zoološkom rezervatu u kojem obitava populacija orlova štekavaca, divljih pataka i prekrasnih vranaca.

Najveća važnost Kopačkog rita je u velikom broju ptica; do danas je tamo zabilježeno 293 vrste ptica. Od sisavaca ovdje možete susresti divlju svinju, europskog dabra, europsku vidru i veličanstvenog jelena.

///Niste još posjetili Kopački rit? Ispravite tu grešku i doživite europsku Amazonu

Crna Mlaka

U središnjem dijelu Hrvatske u dolini rijeke Kupe smjestila se još jedna močvara – Crna Mlaka. Ovaj posebni ornitološki rezervat je močvarno područje u kojem obitavaju brojne biljne i životinjske vrste. Područje je očuvano u gotovo izvornom obliku. Crna Mlaka je veliko ravničarsko šumovito prostranstvo bogato hrastom lužnjakom. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima i bogatstvu ptičjih vrsta izuzetna je europska i svjetska vrijednost. Tu se tijekom većeg dijela godine zadržavaju zaštićene i rijetke ptice poput orla štekavca, kormorana, crne rode, gnjurca, čaplje i raznih vrste pataka. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki primijetili čak 230 vrsta ptica.

U Crnoj Mlaki nalazimo i biljne zajednice lopoča i lokvanja, hrasta lužnjaka i običnog graba, te velik broj raznih vrsta biljaka poput čemerike i crvenog ljiljana. Osim toga, tu su i brojne vrste riba koje se uzgajaju u ribnjacima. Spomenuti ribnjaci su jedno od najbogatijih staništa vidre u Europi, koja je ujedno najrjeđi i najugroženiji sisavac našeg podneblja.

Delta Neretve

Delta Neretve nalazi se na samom jugu i predstavlja močvarno područje na kojem su smješteni ostaci sredozemnih močvara. Danas je to područje velikim dijelom isušeno radi poljoprivredne proizvodnje. Nekoć su se u tom kraju mogla vidjeti nepregledna prostranstva obrasla vodenim biljem i uz prisustvo mnoštva različitih vrsta ptica i riba. Delta Neretve važna je ponajviše pticama, jer im služi kao odmorište tijekom selidbe u Afriku, ali i kao zimovalište za skupine iz sjeveroistočne i srednje Europe.

Ušće Neretve s plićacima i sprudovima najznačajnije je za selidbu ćurlina, čigri i galebova. Močvarna područja s trščacima pak važna su za selidbu i zimovanje pataka i liski. U rezervatu postoji i mala kolonija čaplji danguba te skupina malih vranaca koji su u nas ugrožena vrsta.

Vransko jezero

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Sjeverozapadni dio jezera je proglašen posebnim ornitološkim rezervatom gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, te izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti. Kao takav uvršten je u popis važnih ornitoloških područja u Europi, a od 2013. godine zaštićeno močvarno područje. Na tom je području do sada zabilježeno oko 235 vrsta ptica, od čega su 102 gnjezdarice. Ostalima jezero služi kao odmorište prilikom selidbe ili kao zimovalište. Prema procjenama, za vrijeme jesenje selidbe tu dnevno boravi između 20.000 i 200.000 ptica.

///Izdvajamo zanimljivosti koje ćete otkriti u Parku prirode Vransko jezero

Park prirode Velebit

Cretovi su pak posebna vodena staništa. Iako malog broja vrsta i male površine, u njima raste specifična vegetacija koja je dosta različita od ostatka vegetacije Hrvatske. Stoga na njima nalazimo neke od vrlo rijetkih vrsta u hrvatskoj flori.

Na području Parka prirode Velebit nalaze se tri creta. Površinom, najveći je cret kod Klepine Dulibe, posebnog rezervata šumske vegetacije. Cretove karakterizira specifična vegetacija i na njima nalazimo neke od vrlo rijetkih biljnih vrsta. Među njima je vrsta Carex lepidocarpa (vrsta žutoga šaša) koja se nalazi na popisu ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.

///Na Velebitu u jednom danu možete uživati u planinskim vrhovima, špiljama i jednoj od najljepših uvala

Zbog klimatskih promjena i utjecaja ljudi, ova vlažna prirodna staništa i dalje propadaju i polako nestaju. Ipak kako bismo ovaj članak završili u optimističnijem tonu pobrinula se svjetska organizacija za zaštitu prirode – WWF.

Pet milijuna eura za revitalizaciju četiri područja u Europskoj Amazoni

Revitalizacija rijeka glavna je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa, koji se na današnji dan obilježava još od 1971. godine. A upravo je revitalizacija određenih riječnih područja u Europskoj Amazoni rezultat koji svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF želi postići kroz svoj novi projekt čija vrijednost iznosi gotovo pet milijuna eura.

– Kroz petogodišnji projekt ‘Revitalizacija Europske Amazone’ koji se provodi na području petodržavnog UNESCO-vog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, revitalizirat će se različiti ekosustavi na četiri lokacije, ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

U Hrvatskoj će se na rijeci Dravi, u blizini ušća rijeke Mure, povezati rukavac čime će se povećati retencijsko područje za vrijeme većih vodnih valova. Tako će se ponovno omogućiti protok vode na popularnom kupalištu u blizini općine Legrad. U Parku prirode Kopački rit čistit će rukavac i tako povezati Dunav s Kopačkim jezerom, najvećom stajaćom vodom u parku.

Osim u Hrvatskoj revitalizirat će se vlažne livade uz rijeku Muru u Sloveniji i u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje u Srbiji

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.