Svake godine, 2. veljače, obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa koja su ključna za ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti. Ona su temelj održive budućnosti za ljude i prirodu.
Močvare su se nekada smatrale vlažnim i smrdljivim područjima koja je trebalo isušiti kako bi se dobilo plodno zemljište. No danas je drugačije, jer se razvila svijest o tomu koliko su močvarna područja važna. Između ostalog, ta područja pomažu neutralizirati razne otrove, isprazniti vodene rezerve i kontrolirati poplave. I da ne zaboravimo: želite li posjetiti mjesto na kojem obitavaju ptice, beskralježnjaci, ribe i kukci, močvare su idealno mjesto, jer one su pravi raj za brojne životinjske vrste.
U nastavku vam donosimo popis poznatih močvarnih područja u Hrvatskoj koja se nalaze na listi zaštićenih mjesta po Ramsarskoj konvenciji i od velike su važnosti za okoliš.
Lonjsko polje
Lonjsko polje obuhvaća močvarno područje u kojem se susreću rijeke Sava, Kupa, Una, Strug i Lonja. Tu živi 16 vrsta vodozemaca, te barske kornjače, bjelouške, žličarke i druge životinjske vrste, a posebno je zanimljivo zbog velikog broja bijelih roda kojih u selu Čigoč ima više nego stanovnika.
Pašnjaci na području Lonjskoga polja posljednji su primjeri kulturnog krajolika koje se nekada rasprostirao po cijeloj srednjoj Europi sve do kraja 19. stoljeća. Tu nalazimo i najveću koncentraciju autohtonih pasmina – hrvatskog posavca, turopoljsku svinju i slavonsko-srijemsko sivo govedo.
///Lonjsko polje prekrasno je u svako doba godine
Crna Mlaka
U središnjem dijelu Hrvatske u dolini rijeke Kupe smjestila se još jedna močvara – Crna Mlaka. Ovaj posebni ornitološki rezervat je močvarno područje u kojem obitavaju brojne biljne i životinjske vrste. Područje je očuvano u gotovo izvornom obliku. Crna Mlaka je veliko ravničarsko šumovito prostranstvo bogato hrastom lužnjakom. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima i bogatstvu ptičjih vrsta izuzetna je europska i svjetska vrijednost. Tu se tijekom većeg dijela godine zadržavaju zaštićene i rijetke ptice poput orla štekavca, kormorana, crne rode, gnjurca, čaplje i raznih vrste pataka. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki primijetili čak 230 vrsta ptica.
U Crnoj Mlaki nalazimo i biljne zajednice lopoča i lokvanja, hrasta lužnjaka i običnog graba, te velik broj raznih vrsta biljaka poput čemerike i crvenog ljiljana. Osim toga, tu su i brojne vrste riba koje se uzgajaju u ribnjacima. Spomenuti ribnjaci su jedno od najbogatijih staništa vidre u Europi, koja je ujedno najrjeđi i najugroženiji sisavac našeg podneblja.
Delta Neretve
Delta Neretve nalazi se na samom jugu i predstavlja močvarno područje na kojem su smješteni ostaci sredozemnih močvara. Danas je to područje velikim dijelom isušeno radi poljoprivredne proizvodnje. Nekoć su se u tom kraju mogla vidjeti nepregledna prostranstva obrasla vodenim biljem i uz prisustvo mnoštva različitih vrsta ptica i riba. Delta Neretve važna je ponajviše pticama, jer im služi kao odmorište tijekom selidbe u Afriku, ali i kao zimovalište za skupine iz sjeveroistočne i srednje Europe.
Ušće Neretve s plićacima i sprudovima najznačajnije je za selidbu ćurlina, čigri i galebova. Močvarna područja s trščacima pak važna su za selidbu i zimovanje pataka i liski. U rezervatu postoji i mala kolonija čaplji danguba te skupina malih vranaca koji su u nas ugrožena vrsta.
///Foto safari i berba mandarina dovoljan poziv za vikend u dolini Neretve
Vransko jezero
Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Sjeverozapadni dio jezera je proglašen posebnim ornitološkim rezervatom gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, te izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti. Kao takav uvršten je u popis važnih ornitoloških područja u Europi, a od 2013. godine zaštićeno močvarno područje.
Na tom je području do sada zabilježeno oko 235 vrsta ptica, od čega su 102 gnjezdarice. Ostalima jezero služi kao odmorište prilikom selidbe ili kao zimovalište. Prema procjenama, za vrijeme jesenje selidbe tu dnevno boravi između 20.000 i 200.000 ptica.
///Izdvajamo zanimljivosti koje ćete otkriti u Parku prirode Vransko jezero
Park prirode Velebit
Cretovi su pak posebna vodena staništa. Iako malog broja vrsta i male površine, u njima raste specifična vegetacija koja je dosta različita od ostatka vegetacije Hrvatske. Stoga na njima nalazimo neke od vrlo rijetkih vrsta u hrvatskoj flori.
Na području Parka prirode Velebit nalaze se tri creta. Površinom, najveći je cret kod Klepine Dulibe, posebnog rezervata šumske vegetacije. Cretove karakterizira specifična vegetacija i na njima nalazimo neke od vrlo rijetkih biljnih vrsta. Među njima je vrsta Carex lepidocarpa (vrsta žutoga šaša) koja se nalazi na popisu ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Kopački rit
Najstariji hrvatski park prirode je još jedno poznato močvarno područje – Kopački rit, koji se smjestio u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, između rijeka Dunava i Drave. Kopački je rit poznat po zoološkom rezervatu u kojem obitava populacija orlova štekavaca, divljih pataka i prekrasnih vranaca.
Najveća važnost Kopačkog rita je u velikom broju ptica; do danas je tamo zabilježeno 293 vrste ptica. Od sisavaca ovdje možete susresti divlju svinju, europskog dabra, europsku vidru i veličanstvenog jelena.
///Niste još posjetili Kopački rit? Ispravite tu grešku i doživite europsku Amazonu
Zbog klimatskih promjena i utjecaja ljudi, ova vlažna prirodna staništa i dalje propadaju i polako nestaju. Ipak kako bismo ovaj članak završili u optimističnijem tonu pobrinula se svjetska organizacija za zaštitu prirode – WWF.
Obnova Europske Amazone
Zašto obilježavamo međunarodni Dan vlažnih staništa? Jednostavno, vlažna su staništa dom za više od 40% biljnih i životinjskih vrsta. Ovi centri bioraznolikosti najveći su borci protiv klimatskih promjena. Primjerice, tresetišta, vrsta vlažnog staništa, čine samo tri posto zemljine površine, a apsorbiraju dvostruko više ugljičnog dioksida koliko i sve šume na planetu zajedno.
Nažalost, prema posljednjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, u posljednjih 50 godina zabilježen je pad populacija vrsta od zabrinjavajućih 85%. Uništavanjem naizgled običnih močvara ili poplavnih šuma, uništavamo savršene ekosustave koji nam pružaju pitku vodu, čist zrak te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.
Svjesni toga, u svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF rade na restauraciji prirodnog kanala unutar našeg najvećeg močvarnog zaštićenog područja – Parka prirode Kopački rit.
– Kroz projekt ‘Obnova Europske Amazone’, finalizirali smo planove akcije restauracije kanala Nadjhat koji povezuje Vemeljski dunavac s Kopačkim jezerom po kojemu je park prirode dobio ime. Izrađen je detaljan plan restauracije, ishođene su sve potrebne dozvole, a u tijeku je nabava potrebne opreme za provedbu restauracije. Sami radovi bi trebali početi sredinom kolovoza, ističe Marina Petrić iz WWF-Adrije.
U Nadjhat kanalu, ključnom za prijenos vode u unutrašnjost Kopačkog rita, nagomilane su naplavljene drvene mase što otežava protok vode i uzrokuje taloženje sedimenta. To predstavlja velik problem tijekom poplava na Dunavu jer smanjuje mogućnost odljeva vode prema Kopačkom ritu. Dio je to regionalnog plana u okviru projekta “Obnova Europske Amazone” koji se provodi u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, gdje je u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje upravo započela sadnja 30.000 sadnica crne i bijele topole, hrasta i vrbe.
– Kvalitetnom zaštitom i upravljanjem vlažnih staništa, pružaju se brojne socio-ekonomske prilike za razvoj. Jedna takva mogućnost je integracija močvara u urbanističko planiranje umjesto njihovog uništavanja u korist infrastrukture. Primjenom ovih praksi, podižemo ne samo kvalitetu vode u urbanim sredinama već i smanjujemo posljedice poplava. To podrazumijeva uključivanje močvarnih staništa u urbanističke planove razvoja, zaštitu postojećih močvarnih staništa od ljudske intervencije i obnovu onih koja su degradirana. Dobri primjeri su ovakvih praksi New York i Singapur, koji su uspješno integrirali močvare u svoje urbane krajolike, pokazujući kako razvoj i očuvanje mogu koegzistirati, poručuju iz WWF Adria.
