Šćedro mali otok na južnoj strani Hvara postao je jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta na Jadranu. Ovih dana baš na ovom području arheolozi istražuju čak dva brodoloma koja datiraju iz antičkog doba.
– Radi se o dva potpuno očuvana brodoloma, na kojima nema tragova devastacije i pljačke. Samim tim, to su rijetki nalazi na Jadranu i utoliko važni, rekao je za HRT arheolog Saša Denegri iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
Prema riječima arehologa stariji brodolom otkriven još 2017. godine istražen je i zaštićen te je postao turistička atrakcija iznimno zanimljiva roniocima i istraživačima. Nalaz je zaštićen diskretno pocinčanim kavezom kroz čija se okna može vidjeti amforište koje je vrlo atraktivno. Ova turistička priča veliki je mamac za ljuvitelje ronjenja, pogotovo kada tome dodamo novi nalaz i novi brodolom,
Mještanin Marino Jakas čuo je priču koćara kojemu je mreža zapela za brdo amfora te je istraživao i pronašao još jedan brodolom o čemu je izvjestio arheologe.
FOTO: Screenshot HRT
POTONUĆE DATIRA U 2. ILI 3. STOLJEĆE PRIJE KRISTA
– Upravo smo pronašli još jedan brodolom. Također netaknut. Datira iz 3. ili 2. stoljeća prije Krista, što je također vrlo rijetko na Jadranu. Otočić Šćedro sada postaje jedinstvena lokacija, koja ima dva sačuvana rimska podvodna lokaliteta, rekla je za HRT arheologinja Tea Katunarić.
FOTO: Screenshot HRT
Inače ovakvo nalazište cijelog brodoloma vrlo je rijetko, kao i činjenica da se ovdje vide cijele amfore. Još jedna atrakcija koja bi mogla privući turiste zaljubljenije u ronjenje i istraživanje podmorja baš na Hvar. Uređena amforišta i dva brodoloma na dnu mora koja pričaju priče o davnim vremenima zanimljiva su turistička priča koju će Hvar pričati svojim gostima.
FOTO: Screenshot HRT
KOD PAKLENIH OTOKA NOVO NALAZIŠTE AMFORA
Prije nekoliko dana na lokalitetu Paklenih otoka otkriveno je novo nalazište amfora. Sasvim slučajno, na dubini od samo 20 metara pronađena je jedna amfora. Daljnjim istraživanjem pronađeno je i nešto keramičkih posuda, rekao je za HRT Ante Žuljević s Instituta za ocanografiju i ribarstvo.
Izvor i foto: HRT