Dvije iznimne znamenitosti Vrane

Kad se s dalmatinske autoceste skinete na izlazu Benkovac – skrenite lijevo i slijedite putokaze za Pakoštane. Jako dobar razlog za to je posjet ostacima nekada veličanstvene utvrde Vrana, a ništa manji obilazak Maškovića hana, sada vrhunski uređenog hotela. No, krenimo redom.

Templarska utvrda Vrana

Članak se nastavlja ispod oglasa

Više ni sam ne znam koliko sam puta prošao autocestom od Zadra prema Splitu i još jednom odgodio posjete dvijema lokacijama od kojih je jedna Ostrovica, utvrda Šubića iz vremena dok još nisu postali Zrinski, a druga je Vrana. Početkom rujna 2021. konačno sam se odlučio na putu za Biograd stati i pogledati. I naravno nešto od toga zabilježiti.

Utvrdu Vrana podigli su vitezovi templari u 12. stoljeću oko već postojećeg benediktinskog samostana kojemu je kralj Zvonimir povjerio na čuvanje “dvije zlatne krune s dragim kamenjem ukrašene”. Nema više povijesnih detalja koji govore o kojim se točno krunama radi, no za pretpostaviti je da kralj ne bi u svojoj ispravi posebno isticao nešto što nije vezano baš uz njega. Dakle, vjerojatno je benediktincima povjerio čuvanje krunu kojom je sam okrunjen, a druga je mogla biti kruna kojom je okrunjena njegova žena, dakle kraljica.

Zanimljivo je da su kasniji ugarski kraljevi iz dinastije Arpadovića dolazili na krunidbu u obližnji Biograd, koji je bio Tomislavov kraljevski grad. Primjerice kralj Koloman je godine 1102. krunjen hrvatskom krunom upravo u Biogradu. Tu praksu ukinuo je kralj tek Bela IV. koji je okrunjen samo krunom sv. Stjepana za koju je smatrao da je osim ugarske ujedno i hrvatska kruna, što je kasnije i postala krunidbena praksa. Ipak, hrvatska kruna ostala je i dalje u Vrani, a veliki hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić pretpostavlja da je baš njom ostrogonski nadbiskup Ivan Kanižaj 5. kolovoza 1403. godine okrunio Ladislava Napuljskog u stolnoj crkvi sv. Stošije u Zadru za hrvatskog kralja.

Vrana je bila jako dobro utvrđena, s tri zida, pokretnim mostom i predgrađem. Meni je posebno zanimljiva činjenica ju je godine 1389. sa svojom i zadarskom vojskom opsjedao knez Ivan Anž V. Krčki Frankopan. Iako su u jednoj od tih bitaka teško porazili vranskog priora Ivana od Paližne koji je i sam bio ranjen, utvrdu Vrana ipak nisu osvojili te su se nezavršenog posla vratili u Zadar.

Nakon što je kralj Ladislav Napuljski sramno prodao Dalmaciju Mlečanima, tako je i Vrana promijenila titulare kojom su tada već stotinjak godina upravljali vitezovi Ivanovci. Kad je postalo izvjesno da će Osmanlije zauzeti Dalmaciju, mletačko topništvo razorilo je utvrdu kako je Turci ne bi mogli koristiti za svoje uporište. Ipak, Turci su je obnovili koliko su stigli naročito zahvaljujući svom admiralu koji je porijeklom bio baš iz tog kraja, a ta priča zaslužuje posebno poglavlje.

Iako razrušena utvrda Vrana je još uvijek impresivna za pogledati. Prošetao sam se kroz njezinu unutrašnjost i ostao oduševljen veličinom. Preko zidova i gomila kamenja niknula je obilna vegetacija, na nekim mjestima neprohodna. Hodao sam vrlo pažljivo po uskim stazama i zidovima i za divno čudo nisam naletio niti na jednog poskoka. Kažu da je u tom kraju prilično udomaćen. No, našao sam na ostatke nečijeg objeda – vjerojatno kakve ptice. Ako neki biolog ovo pročita i pogleda sliku – rado bih čuo stručno mišljenje.

Kad jednog dana arheolozi krenu u istraživanja, iskopavanja i dokumentiranja svojih otkrića, bit će to pravi El-Dorado. Do tada – uživajte u ovim slikama – ili još bolje posjetite Vranu.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Maškovića han

Priča vezana uz Maškovića han je uistinu zanimljiva. Počinje s Josipom Maškovićem rođenim oko 1604. godine u Vrani u hrvatskoj kršćanskoj obitelji. Nadarenog dječaka uočio je Durak beg i poslao ga u vojnu službu u Istanbul gdje je brzo napredovao i vremenom postao admiral turske flote. Postao je i sultanovim zetom, ako se to tako uopće može nazvati, jer je oženio Fatmu, kćer sultana Ibrahima, koja je tada imala samo tri godine, a umrla je s četiri.

Na vrhuncu svoje karijere dao je sagraditi u rodnom mjestu ljetnikovac u kojemu je namjeravao provesti starost. Prema izvornim zamislima, objekt je trebao biti znatno veći, no stjecajem okolnosti, ne baš sretnih po Silahdar Jusuf pašu, kako mu je bilo tursko ime, nikada nije završen, već je nakon njegove smrti cijeli projekt smanjen na otprilike ovo što je danas ostalo.

Mašković se proslavio osvajanjem zapadnog dijela Krete u Kandijskom ratu, no sultan ga je pogubio, navodno, jer je ukazao milost zarobljenim kršćanskim braniteljima te ih ostavio u životu umjesto da ih je poubijao. Bliže istini je da je pao kao žrtva previranja utjecaja na dvoru, kako to obično biva.

Kompleks Maškovića han najbolje je sačuvani građevinski objekt islamske arhitekture u Hrvatskoj, a obnovljen je sredstvima dobivenim iz EU projekta.

Dakle, kad se nekom zgodom uputite Dalmatinom pored Benkovca, odvojite jedan sat za posjetu ovom iznimnom mjestu. Nećete požalit – jamčim!

Fotografije: Tomislav Beronić

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije