Elafitski otoci – otočna oaza mira pokraj Dubrovnika

Hrvatska je poznata po svojim otocima, kako naseljenim tako i nenaseljenim. I dok se točan broj obično razlikuje po definicijama i domaćim sporovima, postoji preko tisuću njih i oni pokrivaju ogromno područje od oko 3.300 četvornih kilometara. Naravno, puno toga se može reći o ovim smaragdno zelenim rajevima koji naizgled plutaju na blještavom Jadranu, piše Total Croatia Sailing. Rujan na jugu svakako je prilika za uživanje u ljetu bez gužvi uz toplo more i neodoljive zalaske sunca. Upravo Elafitski otoci pravi su odabir za kasno ljeto i otkrivanje Mediterana kakav je nekad bio.

Elafitski otoci čine mali arhipelag koji se sastoji od nekoliko otoka sjeverozapadno od Dubrovnika. S površinom od oko 30 četvornih kilometara i malom populacijom od tek 850 stalnih stanovnika, otoci su velika atrakcija za one koji žele pobjeći od gužve u Dubrovniku i iskusiti Hrvatsku i Mediteran kakav pamte samo starosjedioci. Svi su otoci prekriveni bujnom vegetacijom, a netaknute plaže, prirodne ljepote i mirne ribarske zajednice privlače posjetitelje iz obližnjeg Dubrovnika, ali i cijelog svijeta.

Naziv Elafiti potječe od starogrčke riječi “jelen” (Elaphos) za kojeg se priča kako je nekoć naseljavao otoke u velikom broju. Rimski autor Plinij stariji prvi je otoke nazvao “Elafitski otoci” (Jelenski otoci) u svom djelu “Naturalis Historia” koje je objavljeno još u 1. stoljeću. Do tri Elafitska otoka može se doći redovnim trajektnim linijama iz Dubrovnika i ova tri otoka često se nazivaju “glavnim otocima” i naseljeni su te turistički primamljivi.

Šipan, Koločep i Lopud “velika trojka”

Šipan je najveći Elafitski otok, s površinom od 15,8 četvornih kilometara koji ima dva naselja, Šipansku luku na zapadu i Suđurađ na istoku, a od kopna odvojen Koločepskim kanalom. Dva vapnenačka grebena, od kojih je veći Velji Vrh (243 m) na sjeveroistoku, a donji na jugoistoku, okružuju dolomitsku depresiju u zemlji u kojoj se tradicionalno uzgajaju smokve, vinova loza, masline, bademi, naranče, razni agrumi i stabla rogača. Ovaj otočić je najpoznatiji je po širokoj lepezi vrsta palmi koje prirodno rastu na otoku. Šipan se prvi puta spominje 1371. godine, a dio Raguse postao je puno kasnije, 1426. Danas se do idiličnog Šipana može lako doći vodenim taksijem, trajektom ili kao stajalište na popularnom izletu iz Dubrovnika, poznatom kao krstarenje Tri otoka.

Lopud, često nazivan “otok u sredini” (Insula Media ili Mezzo), drugi je najveći naseljeni otok, iako ima samo 4,63 četvorna kilometra, a nalazi se između Šipana i Koločepa (Kalamota). To je najrazvijeniji od svih Elafitskih otoka u turističkom smislu, pa tako i infrastrukturno. Ovdje ćete naći odlične restorane sa mediteranskim specijalitetima, ali i smještaj za ljubitelje mira i opuštanja.

Otok je najpoznatiji po brojnim predromaničkim crkvama koje datiraju iz vremena hrvatskih kraljeva u 9. i 11. stoljeću, kao i velikoj, netaknutoj pješčanoj plaži Sunj, koja je neobičan i dobrodošao dodatak inače robusnoj i stjenovitoj obali. Do Lopuda se lako može doći taksijem na vodi ili brodom iz Dubrovnika, uključujući prethodno spomenuto krstarenje Tri otoka, kao i iz bližih odredišta na kopnu poput Trsteno, Orašac i Zaton.

Koločep kojeg lokalno nazivaju Kalamota (talijanski Calamotta), najmanji je od glavnih otoka, s približno 2,44 četvorna kilometra kopna, najbliži je Dubrovniku, a nalazi se na samo jedan kilometar od najbliža točka na kopnu i pet kilometara od luke Dubrovnik u Gružu. U Republici Ragusa bio je važno brodogradilište, a dva člana posade broda Santa Maria Kristofora Kolumba bila su iz Koločepa.

Koločep je jedan od najjužnijih trajno naseljenih dalmatinskih otoka sa tristotinjak stanovnika. Kao i Šipan, na otoku postoje dva naselja, Gornje Čelo i Donje Čelo, koja su smještena u uvalama i povezana su kopnom vijugavim betonskim putem dužine tri kilometra. Danas je Koločep popularan među turistima svih vrsta zbog svoje prirodne ljepote, fine dining-a, te prekrasnih uvala i plaža. Kao i susjedni otok Lopud, Koločep se može pohvaliti sa sedam predromaničkih crkava koje potječu iz vremena hrvatskih kraljeva. Do Koločepa se može doći krstarenjem Tri otoka za otprilike 20 minuta, za oko 10 minuta vodenim taksijem ili 20 minuta redovnom plovidbom Jadrolinije, brodovima Postira i Premuda koji nekoliko puta tijekom dana povezuju Elafitske otoke s Dubrovnikom.

Ostali otoci koji često spadaju u skupinu Elafitskih otoka su nenaseljeni otočići Crkvina, Goleč, Kosmeč, Mišnjak, Ruda, Olipa, Tajanm, Daksa i Sveti Andrija.

Daksa je najbliži nenaseljeni otočić Dubrovniku, koji je nekad bio dom franjevačkog samostana sv. Sabine iz 13. stoljeća, nakon toga napušten u vrijeme Napoleonovih osvajanja početkom 19. stoljeća. Kasnije je otok postao zloglasan kao mjesto stravičnog masakra Daksa, u kojem su partizani u listopadu 1944. pogubili 48 istaknutih građana Dubrovnika. Nitko od onih koji su bili uključeni u masakr nikada nije izveden pred lice pravde.

Sveti Andrija je nenaseljeni stjenoviti otok sa statusom rezervata za ptice. Otok je prekriven vrlo bogatom prirodnom vegetacijom i posjeduje svjetionik koji je austrougarska vlada izgradila 1873. godine.

Kako se sezona u Dubrovniku bliži kraju iako i ovog rujna vremenske prilike ne ostavljaju takav dojam, vrijeme je da isplanirate svoj put. Uz toliko toga što se sve nudi za vidjeti u Dubrovniku, razumljivo je kako se mjesta poput Elafitskih otoka mogu previdjeti, ali s obzirom kako Stari grad privlači more ljudi iz cijeloga svijeta, možda je vrijeme da počnete razmišljati o svom opuštajućem bijegu na jedan od ovih otoka ili sve njih.

Izvor i foto: Total Croatia Sailing

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.