Slunjska frankopanska utvrda je od otužne i zapuštene ruševine u samo nekoliko godina došla na samo korak od vrhunske turističke atrakcije i primjera obnove povijesne baštine, za što odajem priznanje upravi Grada Slunja, Turističkoj zajednici i svim institucijama koje su pridonijele na bilo koji način.
Vrlo je vjerojatno da je utvrda iznad rijeke Slunjčice sagrađena ili barem započeta u doba kneza Ivana V. Krčkog, oca čuvenog kneza Nikole IV. Frankopana. Knez Ivan dobio je posjede Slunj, Cetin, Klokoč i još neke kao nagradu za oslobođenje iz zarobljeništva mlade kraljice Marije Anžuvinske od kralja Žigmunda Luksemburškog.
Kraljicu Mariju i njezinu majku Elizabetu Kotromanić zarobili su 1387. godine nezadovoljni plemići predvođeni vranskim priorom Ivanom od Paližne uz potporu bosanskog kralja Stjepana Tvrtka. Knez Ivan Krčki odazvao se pozivu kralja Žigmunda, podigao veliku vojsku i opsjedao Novigrad kod Zadra u kojemu su kraljica Marija i njezina mati bile zatočene. Po svemu sudeći nisu vođene neke značajnije borbe, već je potpuna opsada bila dovoljna da vranski prior shvati bezizlaznost svoje situacije i pristane osloboditi kraljicu u zamjenu za slobodan prolaz prema Bosni.
Tako je Slunj došao u posjed knezova Krčkih potonjih Frankopana i ostao u njihovom vlasništvu narednih 200 godina. Istini za volju, Frankopani su knezovima Zrinskima nominalno založili grad i posjed Slunj, mada ga se nisu odrekli, tako da su jedni s drugima bili i u otvorenom sukobu.
Najveću slavu Slunju je svakako donio knez Franjo Frankopan Slunjski, hrvatski ban i neumorni borac protiv Turaka. Knez Franjo bio je sin kneza Jurja III. Frankopana i kneginje Ane Blagajske iz starog hrvatskog roda Babonića. Nezadovoljan politikom bečkog dvora i protivno volji kralja Maksimilijana poveo je u rujnu 1570. s knezom Nikolom VIII. Frankopanom Tržačkim, knezom Jurjem IV. Zrinskim i drugim hrvatskim plemićima vojni pohod na „Tursku Hrvatsku“, prostor preko rijeke Une, čime je osigurao stabilnost Hrastovice i drugih područja stalno ugroženih od Turaka.
Kao posljednji iz slunjske loze umro je bez potomaka od posljedica loše izvedenog liječničkog zahvata na putu u Moravsku gdje se trebao vjenčati s baronesom Judit Kereczeny, kćeri barona Ladislava jednog od najbogatijih ugarskih vojskovođa.
Eto, uz ovih nekoliko crtica o frankopanskoj povijesti Slunja, ostavljam Vas da uživate u fotkama utvrde koja će, ako obnova nastavi ovim tempom, vrlo brzo povratiti dio starog sjaja.
*****
PS. Bio je pravi užitak vidjet Frankopansko pivo kneginje Beatrice koje proizvodi karlovačka Pivovara Podrum u simpatičnom dućanu ŠMEK u Rastokama
***
Naručite knjigu FRANGERE PANE: Priče o Frankopanima autora Tomislava Beronića.
Knjiga je dostupna na POVEZNICI
Izvor fotografija: Tomislav Beronić
