Frankopansko Bosiljevo

Koliko je kaštel Bosiljevo bio značajan u svoje doba govori i činjenica da trasa čuvene ceste Karoline ide uz njegove zidine. U doba gradnje Karoline posjed je bio u vlasništvu grofovske porodice Erdödy, odnosno još preciznije mlade kontese Ane Barbare kćeri jedinice hrvatskog bana Nikole Erdödyja. Ona ga je udajom za Dizma Andriju Auersperga donijela u miraz muževoj porodici kod koje je ostao, uz neko kraće razdoblje vlasničkih previranja, sve do 1820. godine kada ga je otkupio jedan Irac, maršal Laval Nugent von Westmeath, koji je rođen 7. studenog 1777. godine, a umro je baš u njemu 2. kolovoza 1862.  Iz njegovog doba je zanimljivo da je u kaštelu bila impresivna knjižnica ponajviše vojnih djela.

No, svega toga ne bi bilo da nije bilo onih koji su izgradili kaštel Bosiljevo – knezova Krčkih Frankopana – negdje u XV. stoljeću, po svoj prilici, jer točnih podataka nema. Prvo spominjanje “grada bosiljevačkog” je iz godine 1461. kada se spominje kao vlasništvo kneza Bartola IX. osnivača Tržačke loze Frankopana.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Kaštel Bosiljevo intenzivnije se spominje tek od kneza Vuka Frankopana koji je zapamćen kao slavni borac protiv Turaka, ali i kao goropadnik i nasilnik koji je zbog svojih zlodjela osuđen na smrt. Naravno, nitko u tadašnjoj banovini Hrvatskoj nije imao snage odsjeći mu glavu, a knez je bio dovoljno mudar da se pravodobno “iskupi” podizanjem samostana.

Nakon smrti kneza Vuka 1546. godine Bosiljevo dolazi u ruke njegovog sinovca kneza Nikole VIII. Tržačkog poznatog, osim po postojanom otporu osmanlijama, još i po osnivanju glagoljaške škole u Črnomelju i izdašnom podupiranju reformatorskih ideja u jačanju pismenosti i prevođenju Biblije i drugih knjiga na hrvatski jezik.

I knez Nikola je umro u Bosiljevu, godine 1577. ostavivši posjed sinu Gašparu, koji se oženio za Katarinu Lenković, kćer slavnog uskočkog generala Ivana Lenkovića, a nakon njegove smrti u diobi između tri brata kaštel Bosiljevo pripadne Vuku II. Krsti Frankopanu, a potom njegovom sinu Franu Krsti, posljednjem od roda Frankopanskoga.

Evo, toliko o povijesti ovoga kaštela, bisera hrvatske feudalne arhitekture i kulturne baštine.

Nažalost, kaštel je od ovog posljednjeg rata, iako nije bio direktno pogođen ratnim stradanjima, opustošen i devastiran kao da je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku smrtnih neprijatelja.

Slično kao i Severin na Kupi, kaštel Bosiljevo čeka moćnog, bogatog i odlučnog gospodara koji će ga uvesti u bolje dane. Kad se to dogodi, a dogodit će se prije ili poslije, možda ćemo i mi, obični smrtnici, moći uživati u njegovim ljepotama.

*****

Članak se nastavlja ispod oglasa

Jedna od priča iz knjige FRANGERE PANE • Priče o Frankopanima događa se u kaštelu Bosiljevo, a govori o susretu kneza Frana Krste Frankopana i njegove sestre Ane Katarine Frankopan Zrinski, te njihovih bračnih partnera Julije de Naro i bana Petra Zrinskog. Još jedna zanimljivost te priče je što donosi prijepis stihova koje su pisali Ana Katarina, Fran Krsto i Petar. Svi troje bili su, naime, pjesnici.

Knjiga je dostupna u pretplati po povoljnoj cijeni na poveznici:
https://www.kvaka.club/Javno/Prodaja_FrangerePane

Fotografije: Tomislav Beronić

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije