Gajeta falkuša – maritimna baština obogaćuje turističku ponudu

Ribarima Viškog arhipelaga život je stoljećima bio vezan uz otvoreno more. Temelj njihove egzistencije bila je srdela, a bogat ulov omogućavala im je ribarica gajeta falkuša.

Palagruški arhipelag, najudaljenije hrvatsko otočje, oduvijek je bio bogat plavom ribom. Zahvaljujući falkuši, komiški su ribari sve do 19. stoljeća bili jedini pučinski ribari sposobni ploviti do Palagruže u lov na srdele.  

Članak se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, nazočnost hrvatskih ribara na Palagruži omogućila je da taj otok s najbogatijim ribolovnim akvatorijem na Jadranu, udaljen samo 27 milja od talijanske obale, pripada hrvatskom teritoriju.

Falkuša je omogućavala ulov mnogo više srdela od bilo kojeg drugog tipa broda na Jadranu. Zapisi iz 16. stoljeća navode podatak o čak 120 tona plave ribe ulovljene u jednome danu.

Komiža je bila najveći jadranski izvoznik slane ribe na Jadranu i epicentar riblje industrije sve do kraja 20. stoljeća. 1870. godine ovdje je utemeljena prva tvornica ribljih konzervi na Jadranu, a u jednom ih je periodu bilo ukupno sedam.

U 16. stoljeću u komiškoj su uvali bile 74 falkuše, no danas se u tom obalnom gradu mogu naći samo tri te mali broj ljudi koji njima znaju upravljati.

Vjekovna umijeća od zaborava spašava grupa entuzijasta širenjem priče o malom brodu koji je u prošlosti bio težište ove otočke zajednice. Oni čuvaju identitet vlastite kulturne sredine koji obogaćuje nacionalnu, ali i svjetsku kulturnu baštinu.

Predstavljanje falkuše u Strasbourgu

Tradicijska viška ribarska brodica početkom srpnja doplovila je rukavcima Rajne do sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu. Hvalevrijedni događaj omogućio je ured eurozastupnika Tonina Picule u sklopu projekta ‘Terra Marique – baština kao podrška europskom oporavku’.

Picula je tom prilikom naglasio da je falkuša vrijedna maritimna baština Republike Hrvatske, dragulj u mozaiku kulturne baštine. Ova inicijativa traženje je načina kako dodatno ojačati imidž Hrvatske kao pomorske i turističke zemlje.

Članak se nastavlja ispod oglasa

U Europskom parlamentu otvorena je također izložba o regati Rota Palagruzona koja se smatra najstarijom u Europi. Prvi zapisi o njoj postoje s kraja 16. stoljeća kada su 74 falkuše iz Komiže zaplovile prema Palagruži. Održavala se u kontinuitetu sve do 1936. godine, a tradicija je obnovljena 2009.

Čuvar i promotor tradicije otoka Visa, Joško Božanić, tom je prigodom rekao da Hrvatska ima izuzetno dugu povijest života na moru te se u tom pogledu može mjeriti s mnogim razvikanijim civilizacijama i državama.

Nedavna događanja u Europskom parlamentu također su svojevrsna rođendanska proslava s obzirom da se u lipnju navršilo 25 godina otkako je falkuša predstavljena na svjetskoj izložbi EXPO 98 u Lisabonu.

Simbol hrvatske pomorske baštine

Ovo se plovilo može podičiti fantastičnim maritimnim sposobnostima, a u sebi na neki način krije dva broda – nisku veslaricu prikladnu za ribolov jer omogućava lako izvlačenje mreža i brodicu visokih bokova prikladnu za jedrenje i prijevoz tereta. U nju su uložena stoljetna znanja i iskustva koja je važno očuvati za buduće generacije.

Dugačka je devet metara, široka preko dva i pol, ima trokutno latinsko jedro i flok površine 90 četvornih metara te pomične strane broda – falke – po kojima je i dobila ime. Doseže brzinu i do 11 čvorova. Opskrbljena je veslima kojima se vesla u stojećem položaju, a posadu-družinu čine kapetan i dva do četiri člana.

Ovaj poseban tip gajete komiški su ribari razvili kako bi mogli ploviti daleko na pučinu. Usudili su se otisnuti sve do Malte što nije zabilježeno niti za jednu drugu hrvatsku ribaricu. Falkuša je možda najstariji tip ribarskog broda na Sredozemlju.

Posljednja originalna uništena je u olujnom moru kod Biševa 1986. pa danas postoje samo vjerne kopije. Izgradnjom prve replike gajete falkuše Comeza-Lisboa, Hrvatska je predstavljena na svjetskoj izložbi u Lisabonu 1998. Od tada ovaj simbol hrvatske pomorske baštine sudjeluje na mnogim svjetskim festivalima mora.

Nažalost, pojavom brodskih motora drveni tradicijski brodovi gotovo su nestali, time i neprocjenjivo znanje brodograditelja, ribara i moreplovaca akumulirano generacijama. Motor je promijenio brodove i običaje. Srećom tradicija danas ponovno sve više dobiva na važnosti.

Regata Rota Palagruzona

Otok Vis stoljećima su ugrožavali gusari, bio je najugroženiji od svih dalmatinskih otoka, posebno pučini okrenuta Komiža. S tim je problemom bila upoznata mletačka vlast koja potom gradi fortifikacijski objekt, današnju Komunu u centru Komiže. Da bi dovršili izgradnju, Komižani su samoinicijativno uveli porez na srdelu.

Međutim, ribari su se od napada morali braniti na moru pa su organizirali masovne regate kako bi u tome uspijevali. Stoga je početkom svakog ribolovnog mraka i do petsto veslača raspodijeljenih u stotinjak gajeta plovilo u regati iz Komiže prema Palagruži.

Natjecali su se u osvajanju teško pristupačne i surove obale otoka. Najbrži su zauzimali najbolje pozicije za izvlačenje brodova, sušenje mreža, soljenje ribe. Kada bi Mjesec narastao, nakon napornog posla vraćali su se s punim barilima posoljene ribe u Komižu.

Pobjednici regata smatrani su junacima, a slava im se pronosila generacijama. Njima se otvarala mogućnost formiranja posade od najizdržljivijih ribara, onih koji su u slučaju bonace mogli veslati od Komiže do Palagruže cijeli dan bez pauze.

Rota Palagruzona smatra se najstarijom regatom ne samo na Mediteranu, već i u Europi. Organizirana ribarska regata zabilježena je još 12.lipnja 1593.

Obnovljena 2009. godine na inicijativu Kulturne ustanove Ars Halieutica, danas je Rota Palagruzona projekt kojim se želi afirmirati maritimna kultura. Ova povijesna regata kulturno je dobro od ogromnog interesa za Hrvatsku.

Izleti falkušom

Falkuša je također potakla novu turističku ponudu na Visu – danas lokalna agencija nudi privatne i grupne izlete te programe po mjeri koji se temelje na doživljaju tradicije. Ne izostaje ovdje priča o lokalnim ljudima, pomorskoj baštini, otočkim običajima i vrijednostima kao niti izvorne domaće hrane ili otočkih delicija.

U Komiži tako predstavljaju gajetu, njen dizajn, karakteristike, značenje i važnost u prošlosti. Tijekom plovidbe prenose ribarske i gusarske priče. Gosti se čak mogu okušati u tradicionalnom ribičkom alatu, naučiti izvorne nazive dijelova broda, pokušati vezati nautičke čvorove te jedriti.

Radi se o doista posebnom iskustvu koje posjetitelje teško može ostaviti ravnodušnima.

Foto: Blanka Kufner

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.