U mjestu Otruševec kraj Samobora nalazi se jedna od najljepših špilja sjeverozapadne Hrvatske – Grgosova špilja. Otkrio ju je slučajno 1973. godine Josip Grgos prilikom kopanja i miniranja kamena koji je koristio za proizvodnju vapna, a godinu dana kasnije zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode.
Trideset godina kasnije, prilikom radova na proširenju prostora za prihvat posjetitelja, otkriven je ulaz u drugu špilju, poznatu kao “Nova Grgosova špilja”. Špilja je od 2008. godine uređena za posjete. Obje špilje relativno su malih dimenzija, ali zbog izuzetnog bogatstva špiljskim ukrasima predstavljaju turističku atrakciju i prepoznatljiv su dio geobaštine Zagrebačke županije. Ova špilja nezaobilazna je atrakcija svakog posjetitelja pitoresknog Samobora.
U samo sat i pol laganog hoda stazom dugom dva kilometra, prolazeći devet raznolikih točaka, upoznat ćete život, običaje i legende otruševečkog područja od podzemnih ljepota koje se nalaze u Grgosovoj spilji, preko geoloških i bioloških specifičnosti do priča o drevnim divovima i vrijednim ljudima samoborskog kraja.
Prirodne vrijednosti
Ukupna duljina stare špilje je 52 metra, a dubina u odnosu na razinu ulaza je 19 metara, dok je duljina nove špilje 97 metara, a dubina 14 metara.
Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu moguće je zaključiti kako špilja ima relativno veliku starost, dok nam mnoštvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na još uvijek postojeći proces stvaranja i oblikovanja prostora špilje.
Posebna vrijednost špilja su brojne sige različitih vrsta. Grgosovu špilju krase cjevčice ili makaroni, ekscentrične sige te zavjese ili draperije. Svaka nova kap ostavlja trag i tako zavjese postaju sve dulje i dulje.
Grgosova špilja krije veliku bioraznolikost
Prema analizi siga iz špilje, došlo se do saznanja kako se sastoji od 95% kalcijevog karbonata i 5% alumosilikata. Sige u špilji su različitih boja – bijele, blijedo žute, žute, narančaste i smeđe. Obojenost siga ovisi o mineralnim primjesama, o tlu iznad spilje, biljnom pokrovu i o stanju okoliša.
Do sada su analizirane dvije sige iz nove Grgosove špilje, njihova starost i klimatski uvjeti koji su nekad vladali. Jedan stalaktit počeo je rasti prije 10 500 godina, a prestao je rasti prije oko 2 300 godina. U razdoblju rasta rastao je brzinom od 0,8 do 1 centimetar u 100 godina ili 0,08 do 0,1 milimetar godišnje. Najstariji dio drugog stalagmita star je oko 40 000 godina s promjenom brzine rasta od 0,1 do 1 centimetar u 100 godina.
///Ako još niste, krenite na izlet u Samobor
U Grgosovoj spilji živi čak devet skupina beskralješnjaka. Hrvatska je svjetsko žarište bioraznolikosti prema bogatstvu podzemnim vrstama te su mnoge vrste koje nastanjuju hrvatsko podzemlje endem Hrvatske ili Dinarida.
Izvor: Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, TZ Zagrebačke županije
Naslovna fotografija: Tatjana Masten Milek, izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije
