Geobaština Samobora: Grgosova špilja zbog bogatstva špiljskih ukrasa turistička atrakcija

U mjestu Otruševec kraj Samobora nalazi se jedna od najljepših špilja sjeverozapadne Hrvatske – Grgosova špilja. Otkrio ju je slučajno 1973. godine Josip Grgos prilikom kopanja i miniranja kamena koji je koristio za proizvodnju vapna, a godinu dana kasnije zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode.

Trideset godina kasnije, prilikom radova na proširenju prostora za prihvat posjetitelja, otkriven je ulaz u drugu špilju, poznatu kao “Nova Grgosova špilja”. Špilja je od 2008. godine uređena za posjete. Obje špilje relativno su malih dimenzija, ali zbog izuzetnog bogatstva špiljskim ukrasima predstavljaju turističku atrakciju i prepoznatljiv su dio geobaštine Zagrebačke županije. Ova špilja nezaobilazna je atrakcija svakog posjetitelja pitoresknog Samobora.

U samo sat i pol laganog hoda 2-kilometarskom stazom, prolazeći 9 raznolikih točaka, upoznat ćete život, običaje i legende otruševečkog područja od podzemnih ljepota koje se nalaze u Grgosovoj spilji, preko geoloških i bioloških specifičnosti do priča o drevnim divovima i vrijednim ljudima samoborskog kraja.

Prirodne vrijednosti

Ukupna duljina stare spilje je 52 metra, a dubina u odnosu na razinu ulaza je 19 metara, dok je duljina nove spilje 97 metara, a dubina 14 metara.

Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu moguće je zaključiti kako špilja ima relativno veliku starost, dok nam mnoštvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na još uvijek postojeći proces stvaranja i oblikovanja prostora špilje.

Posebna vrijednost špilja su brojne sige različitih vrsta. Grgosovu spilju krase cjevčice ili makaroni, ekscentrične sige te zavjese ili draperije. Svaka nova kap ostavlja trag i tako zavjese postaju sve dulje i dulje.

Grgosova špilja krije veliku bioraznolikost

Prema analizi siga iz špilje, došlo se do saznanja kako se sastoji od 95% kalcijevog karbonata i 5% alumosilikata. Sige u spilji su različitih boja – bijele, blijedo žute, žute, narančaste i smeđe. Obojenost siga ovisi o mineralnim primjesama, o tlu iznad spilje, biljnom pokrovu i o stanju okoliša.

Do sada su analizirane dvije sige iz nove Grgosove špilje, njihova starost i klimatski uvjeti koji su nekad vladali. Jedan stalaktit počeo je rasti prije 10 500 godina, a prestao je rasti prije oko 2 300 godina. U razdoblju rasta rastao je brzinom od 0,8 do 1 centimetar u 100 godina ili 0,08 do 0,1 milimetar godišnje. Najstariji dio drugog stalagmita star je oko 40 000 godina s promjenom brzine rasta od 0,1 do 1 centimetar u 100 godina.

///Ako još niste, krenite na izlet u Samobor

U Grgosovoj spilji živi čak devet skupina beskralješnjaka. Hrvatska je svjetsko žarište bioraznolikosti prema bogatstvu podzemnim vrstama te su mnoge vrste koje nastanjuju hrvatsko podzemlje endem Hrvatske ili Dinarida.

Izvor: Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, TZ Zagrebačke županije
Naslovna fotografija: Tatjana Masten Milek, izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.