Geobaština Samobora: Grgosova špilja zbog bogatstva špiljskih ukrasa turistička atrakcija

U mjestu Otruševec kraj Samobora nalazi se jedna od najljepših špilja sjeverozapadne Hrvatske – Grgosova špilja. Otkrio ju je slučajno 1973. godine Josip Grgos prilikom kopanja i miniranja kamena koji je koristio za proizvodnju vapna, a godinu dana kasnije zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode.

Trideset godina kasnije, prilikom radova na proširenju prostora za prihvat posjetitelja, otkriven je ulaz u drugu špilju, poznatu kao “Nova Grgosova špilja”. Špilja je od 2008. godine uređena za posjete. Obje špilje relativno su malih dimenzija, ali zbog izuzetnog bogatstva špiljskim ukrasima predstavljaju turističku atrakciju i prepoznatljiv su dio geobaštine Zagrebačke županije. Ova špilja nezaobilazna je atrakcija svakog posjetitelja pitoresknog Samobora.

Članak se nastavlja ispod oglasa

U samo sat i pol laganog hoda 2-kilometarskom stazom, prolazeći 9 raznolikih točaka, upoznat ćete život, običaje i legende otruševečkog područja od podzemnih ljepota koje se nalaze u Grgosovoj spilji, preko geoloških i bioloških specifičnosti do priča o drevnim divovima i vrijednim ljudima samoborskog kraja.

Prirodne vrijednosti

Ukupna duljina stare spilje je 52 metra, a dubina u odnosu na razinu ulaza je 19 metara, dok je duljina nove spilje 97 metara, a dubina 14 metara.

Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu moguće je zaključiti kako špilja ima relativno veliku starost, dok nam mnoštvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na još uvijek postojeći proces stvaranja i oblikovanja prostora špilje.

Posebna vrijednost špilja su brojne sige različitih vrsta. Grgosovu spilju krase cjevčice ili makaroni, ekscentrične sige te zavjese ili draperije. Svaka nova kap ostavlja trag i tako zavjese postaju sve dulje i dulje.

Grgosova špilja krije veliku bioraznolikost

Prema analizi siga iz špilje, došlo se do saznanja kako se sastoji od 95% kalcijevog karbonata i 5% alumosilikata. Sige u spilji su različitih boja – bijele, blijedo žute, žute, narančaste i smeđe. Obojenost siga ovisi o mineralnim primjesama, o tlu iznad spilje, biljnom pokrovu i o stanju okoliša.

Do sada su analizirane dvije sige iz nove Grgosove špilje, njihova starost i klimatski uvjeti koji su nekad vladali. Jedan stalaktit počeo je rasti prije 10 500 godina, a prestao je rasti prije oko 2 300 godina. U razdoblju rasta rastao je brzinom od 0,8 do 1 centimetar u 100 godina ili 0,08 do 0,1 milimetar godišnje. Najstariji dio drugog stalagmita star je oko 40 000 godina s promjenom brzine rasta od 0,1 do 1 centimetar u 100 godina.

U Grgosovoj spilji živi čak devet skupina beskralješnjaka. Hrvatska je svjetsko žarište bioraznolikosti prema bogatstvu podzemnim vrstama te su mnoge vrste koje nastanjuju hrvatsko podzemlje endem Hrvatske ili Dinarida.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Izvor: Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, TZ Zagrebačke županije
Naslovna fotografija: Tatjana Masten Milek, izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.