Geopark Viški arhipelag dio je UNESCO-ve svjetske mreže geoparkova. Područje Viškog arhipelaga sastoji se od otoka Visa, njemu pripadajućih okolnih otočića, Biševa, Svetog Andrije, Brusnika, Jabuke i Palagruže.
Upravo zbog činjenice kako su i unutrašnjosti otoka Visa izgrađene od vodonepropusnih vulkanskih stijena otok je oduvijek obilovao vodom koja izvire diljem komiške uvale upravo na kontaktu vulkanskih stijena i vapnenaca. Brojni izvori davali su temelj životu, pa i ne čudi kako su Grci još prije više od 2400 godina odabrali upravo otok Vis za osnivanje prve grčke kolonije na Jadranu i tako zasadili prvu priču čiju bogatu povijest, kulturu i tradiciju stanovnici ovog otoka njeguju, interpretiraju i nude svojim posjetiteljima.
Viški arhipelag, foto: Geopark Vis
Malo bliže Komiži nalazi se otok Brusnik, također izgrađen od magmatskih stijena, ali ono po čemu je karakterističan jest njegov pomalo izvanzemaljski izgled. Brusnički žali čine sivi oblutci različitih veličina, a u sredini otoka nalazi se usjek ispunjen morem koji su komiški ribari „prenamijenili” u bazene za čuvanje ulovljenih jastoga. Kao najudaljeniji otok arhipelaga, Palagruža je posebno zanimljiva jer je na njoj prvi put nađen jedinstveni mineral – pelagozit.
JEDNA OD 10 POSLJEDNIH OAZA MEDITERANA
Godine 2003. svjetska ekološka organizacija World Wildlife Fund proglašava Viški arhipelag jednom od 10 „posljednjih rajskih oaza Mediterana“ i uključuje ga, skupa s otocima Mljetom i Lastovom, u „Adriatic Blue Corridor“ područje s najvećim biodiverzitetom na Jadranu. Ovdje obitava ukupno 126 vrsta ptica, od kojih treba istaknuti karakteristične pučinske vrste, kao što su Eleonorin sokol, kaukal i gregula, ali i jednu strogo zaštićenu vrstu – dobrog dupina.
Geološki to je najatraktivnije područje Jadrana sastavljeno od najstarijih i najmlađih formacija stijena. Dijelovi Viškog arhipelaga izgrađeni su od vulkanskih stijena. Takve stijene jedinstvene su na Jadranu i lako se razlikuju od ostalih jadranskih otoka koji su pretežno građeni od sedimentnih stijena.
FOTO: Fede Roveda from Pexels
Viški arhipelag prostor najveće koncentracije spomenika prirode u Europi
Geomorfološki su spomenici prirode Viškog arhipelaga i vulkanski otoci Jabuka i Brusnik, uvala Stiniva te Zelena špilja na Ravniku. Jabuka se smjestila 30 milja od Komiže i izgrađena je od magmatske stijene. Za specifičnost ovoga područja pomorci su znali od davnina. Plovidbom pokraj vulkanskih otočića Jabuke i Brusnika kompasna igla odstupala bi od sjevera te je tako predstavljala nesigurnost i potencijalnu opasnost na moru. Akvatorij je dakle prilično je nesiguran za plovidbu jer magnetit iz stijena remeti kompase, a sidrenje je ovdje otežano jer otok nema uvala i podmorje je duboko. Ipak, ovdje su svoj dom pronašle endemska crna gušterica i endemske biljne vrste.
Posjetiteljski centar u Komiži
U prostorima Kulturnog centra Ivan Vitić u Komiži nalazi se posjetiteljski centar Geoparka Viški arhipelag. U multimedijskim dvoranama, geološkoj knjižnici, geološkim zbirkama unutar centra posjetiteljima su dostupni promidžbeni materijali, suveniri, ali i sve potrebne informacije.
Posjetiteljski centar, Foto: Geopark Vis
Kulturni centar obnovljen je 2013. godine, nakon provedene akcije pod nazivom „Tisuću piksela za Vitića“ pokrenute od strane Udruženja hrvatskih arhitekata. Ovaj Kulturni centar predstavlja najdražu kuću hrvatskog arhitekta Ivana Vitića, istaknutog predstavnika hrvatske poslijeratne moderne arhitekture.
U fokusu velikih povijesnih sila više od dva milenija
Sve do izuma parobroda čovjek je savladavao morska prostranstva jedreći. Staviti svoju sudbinu u ruke vjetra često je bio riskantan čin. Ljudi su zbog toga plovili držeći se obale, a na otvoreno more su izlazili samo kada su trebali prijeći male razdaljine između dviju obala, obala kopna ili otoka.
Foto: Geopark Vis
U skladu s tim postojale su tzv. plave magistrale, dobro uhodane morske komunikacije. Jedna takva plava magistrala vodila je od Monte Gargana na zapadnoj obali preko Palagruže prema Sv. Andriji ili Visu do istočne obale Jadrana i obrnuto.
Dakle, viški arhipelag je bio važna postaja pri prelasku s jedne na drugu stranu jadranske obale. To i činjenica da zbog svoje geološke specifičnosti otok posjeduje vlastite izvore vode postavilo je ovaj pučinski arhipelag u fokus velikih povijesnih sila kroz više od dva milenija.
Naslovna fotografija: pixabay.com
Izvor: Geološki park Viški arhipelag