Humbosansko kraljevstvo kao poveznica s Dalmacijom – zajednički identitet za bolji turistički imidž

Slavno srednjovjekovno Humbosansko kraljevstvo koje se održalo do sredine 15. stoljeća, baštinilo je i hrvatsko kraljevstvo koje je doživjelo krah početkom 12. stoljeća.

bosansko kraljevstvo i dalmacija
Bosanska dinastija Kotromanića, foto: Marinko Brkić

Kraljeve Tomislava, Krešimira, Dmitra Zvonimira, Svačića, naslijedili su Tvrtko, Dabiša, Ostoja, Tomaš, te posljednji Stjepan Tomašević koji pade od Osmanskog mača… dio su dinarske povijesti 2. milenija.

Tek uz demokratske procese krajem 20. i početkom 21. stoljeća pojavljuju se ideje o samostalnosti i novoj državnosti koja se kroz povijesne artefakte može i turistički valorizirati.

Obljetnica svadbe humske princeze Katarine i bosanskog kralja Tomaša na dne 26. svibnja bila je povod za posjetu Milodražu u Bosni i kroz blogeraj zabilježiti neke zanimljive artefakte iz burne povijesti ovih prostora. Kako su sve to i turističke atrakcije, od prirodnog i kulturnog do vjerskog i ratnog, to sam ih kroz par dana boravka u dobroj mjeri i slikopisno zaokružio.

bosansko kraljevstvo i dalmacija
Kraljica Katarina Kosača, foto: Marinko Brkić

Prvi je svakako Batonov ustanak s početka 1. stoljeća, koji se kao vođa ilirskih plemena pobunio protiv rimskih osvajača. Sve se događalo na širem području rijeke Lašve koja se u blizini Zenice ulijeva u Bosnu, a kojeg je rimska armada krvavo ugušila. To je bio i kraj Ilira, domicilnog plemstva čije tragove su rimski osvajači nemilosrdno zatirali. Stara praksa svih osvajača kako tad tako i do današnjih dana.

Mnogi tragovi iz 1. tisućljeća su također uništeni, pa tako ne znamo ni stvarno mjesto krunidbe kralja Tomislava, 925. koji se moguće održao na Duvanjskom polju ispod drevne ilirske prijestolnice Delminium.

održivi turizam i sloboda medija
Duvanjsko polje – mjesto krunidbe kralja Tomislava i prijestolnica Ilira, foto: Marinko Brkić/ Pro TV

Neslavan kraj Dmitra Zvonimira, iz vremena križarskih ratova podno Dinare, također je sumnjiv artefakt, ali po legendi ga smještaju ispod gomile između Sinja i Drniša gdje je po legendi i kamenovan.

Ni tragovi kraljice Katarine na putu iz Bosne prema Dalmaciji nisu najjasniji, pa ih se veže i uz Neretvu, ali i Šujicu i Cetinu.

putokazi zagrlje i maculje
Domicilna zemlja humske princeze i bosanske kraljice Katarine, foto: Marinko Brkić

Krunidba bosansko-humskih kraljeva je također pod velom tajni, pa se akademsko propitivanje povijesti nameće kao “conditio sine qua non” i u definiranju turističkog identiteta (zanimljiv je i ex slogan HTZ-a “HRVATSKA KAKVA JE NEKAD BILA” koji asocira na promišljanje o povijesnim artefaktima, ali i legendama, pa se kao takav može još uvijek dobro iskoristiti).

A kako sam tim povodom boravio i u Busovači, malom gradiću na utoku Ivančice u Lašvu, gdje sam nazočio i promociji knjiga dvojca Vukić, Dujmović, o Hrvatskim povijesnim istinama 20. stoljeća koji su također intrigantni.

I taj događaj bio je inspirativan, jer uz mnoge ustaško-partizanske i fašistoidno komunjarske obmane saznao sam i neke zanimljivosti iz ratnog i političkog podzemlja koje bi se mogle turistički, pa i filmski valorizirati (uz slavnu NERETVU I SUTJESKU iz komunističkog razdoblja, potvrda je i recentna kanska Palma za film “ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO ŠUTJETI” o stvarnom događaju iz zadnjeg rata u međunarodnoj koprodukciji i režiji hrvatskog redatelja N. Slijepčevića).

I mnogi nadnevci u kojima se spominju mjesta ili regije pogodni su za stvaranje kulturno-turističkog imidža. Tako je ovih dana i općina Čitluk kojoj pripada i svjetski poznato Međugorje proslavilo nadnevak 24. svibnja kada se spominje Brotnjo, regija u kojoj su dubrovački trgovci ostali bez otkupljene kože.

I za Busovaču saznajemo da se također spominje na dne 16. kolovoza 1871. u kupoprodajnom ugovoru za zemljište u Lašvanskoj dolini. U ovom mjestu je i vaš bloger 2000. godine inicirao i vrlo uspješnu kulturno-turističku manifestaciju HRVATSKA ETNOVIZIJA 3. MILENIJA, pa ove godina na 25. obljetnicu planiramo “reprizu” i to kao HUMBOSANSKA EKO ETNO VIZIJA 21. STOLJEĆA.

bosansko kraljevstvo i dalmacija
Logo i poveznica humbosanskog i hrvatskog identiteta, foto: Marinko Brkić

To je zapravo i popratna manifestacija 24. DANA KRALJICE KATARINE, uz 600. obljetnicu rođenja, a čiji život i djelo su ishodište identiteta i najbolji put za branding Dinarida.

I datumi iz novije povijesti imaju svoje mjesto u memoriji ovdašnjeg puka, pa tako i na putu prema Makljenu bilježimo dva artefakta. Jedan je vezan za recentni rat i borbe za dolinu Vrbasa a mjesto zvano “ljubavna stijena” je danas odmorište.

Drugi trag je iz proljeća 1972. uz sami vrh Makljena gdje je mjesto iskrcaja u znamenitoj akciji FENIKS, kad su hrvatski emigranti pokušali “državni prevrat”, naivno i s tragičnim završetkom.

Ljubavna stijena i podnožje Makljena
Ljubavna stijena i podnožje Makljena, uz tragove zadnjeg rata je i mjesto iskrcaja “hrvatskih domoljuba i revolucionara” iz grupe FENIKS, foto: Marinko Brkić

I tragična sudbina ramskog puka s početka 18. stoljeća kad su iz zapaljenog samostana na Šćitu, spašavali živu glavu uz sliku “domicilne gospe Ramske” koja je smiraj sa svojim pukom pronašla u cetinskoj krajini pa je i proglašena kao ČUDOTVORNA GOSPA SINJSKA.

Franjevački samostan Šćit u Rami
Franjevački samostan Šćit u Rami – mjesto ishodišta turističkog itinerera posvećen domicilnoj Ramskoj i ČUDOTVORNOJ GOSPI SINJSKOJ, foto: Marinko Brkić

I život i djelo Leopolda Bogdana Mandića, hrvatskog sveca, je vezan za četiri države – Zakučac u RH, Herceg Novi u CG, Maglaj u BiH i Padovu u Italiji pa i to može biti inspirativno za turističke aranžmane.

Baš kao i sveti Ante Padovanski, koji je omiljeni svetac diljem Dinarida, od Padove, Istre, Dalmacije… do Humca i Busovače, čiji su bijeli ljiljani simbol Humbosanskog kraljevstva. I balada o Hasanaginici, kojom je Alberto Fortis očarao predromantičarsku Europu 18. stoljeća također je jaka prekogranična turistička priča u kojoj se spominju i kliško-ljubuški Begovi Pintorovići, neretvanske age Arapovići, ali i imotski kadija, nesretni vjerenik još nesretnije… “dobre kade”.

Crkva svetog Ante u Busovači
Crkva svetog Ante u Busovači, mjesto je i vjerskog i kulturnog bosanskog identiteta kojeg simboliziraju bijeli ljiljani, foto: Marinko Brkić

Ovo su samo neke od mogućih storytelling priča koje samo potvrđuju da se različiti regionalni identiteti mogu kroz imidž kvalitetno pozicionirati i predstaviti turističkom tržištu. A to je zapravo i jedini put ka kvalitetnoj promociji i brendiranju destinacije. Zato i integralni multidisciplinarni pristup u klasterizaciji reciptivne turističke destinacije je i akademski i praktični put k održivom turizmu – ekološkom, sociokulturnom i ekonomskom.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.