Ponikve u bakarskom zaleđu čudesni su prirodni fenomen u čijoj zelenoj dolini nastaje i nestaje krško jezero. Upravo u toj igri prirode vodičkinja Iva Silla pronašla je inspiraciju da za bakarsko Margaretino leto osmisli nešto novo i uzbudljivo – interpretacijsku turu “Odigraj Hirčevu tajnu razinu” koja kroz igre i mozgalice posjetitelje vodi tragovima znamenitih prirodoslovaca i njihovih otkrića o Ponikvama
U dolini zelenih Ponikvi smještenih 9 kilometara sjeverno od Bakra vlada tolika tišina da se gotovo može čuti lepršanje mnogobrojnih leptira. Među njima je najposebniji Apolon, najugroženiji planinski leptir. Nekad ga se moglo sresti na svakom koraku u ovoj prostranoj i idličnoj dolini, a sad je susret s Apolonom prava rijetkost. No, posjetitelji igrificirane ture “Odigraj Hirčevu tajnu razinu” imali su tu rijetku priliku vidjeti Apolona i to najvećeg ikada. Naime, upravo u obliku tog dnevnog leptira, prekrasnog i upečatljivog izgleda, zagrebačka vodičkinja Iva Silla izradila je lepršave tragove koji su sudionici ture morali pronalaziti na ponikvarskim stablima. Oni su ih vodili kroz istraživanje čudesne priče o biljnom i životinjskom svijetu te sezonalnom jezeru po kojem su nadaleko Ponikve poznate.
PUTOVANJE KROZ VRIJEME
Istraživanje Ponikvi odvelo ih je na putovanje kroz vrijeme i to u 1877. godinu kad je, kao učitelj u Pučkoj školi, u Bakar stigao Dragutin Hirc svestrani hrvatski prirodoslovac, botaničar i zoolog, učitelj, planinar i putopisac koji je svojim prirodoslovnim istraživanjima zadužio Hrvatsku, a svojom knjigom “Hrvatsko Primorje” ostavio dubok trag u ovom podneblju. Bio je fasciniran fenomenom krškog jezera koje nastaje i nestaje kad, uslijed kiše i otapanja snjegova, voda iz podzemnih špilja voda potopi livade i šume Ponikvi. Njegovi zapisi bili su nit vodilja kroz cijelu turu koja je sudionike vodila od osunčane doline do mistične svježine šuma u kojima su pronašli brojne izvore i tragove prolaska vode koja će se opet pojaviti s jeseni.
Povratak u prošlost osim upoznavanja Dragutina Hirca, donio je “susret” s još dva velika imena koja su proučavala bakarski kraj, ali i predavala u bakarskoj Pomorskoj školi. Prvi je Narcis Damin koji je ostao zapamćen kao naš najveći arahnolog. Jedna vrsta pauka, koju je detaljno opisao za glasnik tadašnjeg Naravnoslovnog društva, a koju je otkrio za života u Bakru, dobila je njegovo ime: Attus Damini Chyzer. U Kukuljanovu, na samom rubu Ponikava, po prvi put se susreo sa slučajem ugriza zloglasne crne udovice. Zahvaljujući njegovom vrijednom istraživanju, bakarsko područje do dana današnjeg ima najviše zabilježenih vrsta pauka u odnosu na ostatak Hrvatske. Damin je dočekao i kraj života upravo u Bakru, gdje se nalazi i njegov grob.
Treći znanstvenik kojeg su otkrili sudionici ture bio je veliki Andrija Mohorovičić, otac moderne seizmologije. Prva mu je ljubav bila meteorologija i nikada je nije napustio. Upravo je za rada u današnjoj Pomorskoj školi u Bakru zamijetio posebnost kretanja oblaka i vjetra što je dovelo do brojnih znanstvenih radova. Danas znamo da su njegove vremenske prognoze bile 70% točne pa je u svoje vrijeme bio jedina osoba koja je znala kada je najbolje posjetiti ponikvarsko jezero, odnosno kada se mogla očekivati kišna sezona.
Riješivši uspješno zagonetke znamenitih prirodoslovaca i skupivši najveći broj bodova pobjednički tim “okitio” se na kraju ture posebnim priznanjem, bedžem s Hirčevom ružom koja je pronađena baš u Bakarskom kraju i nosi ime Rosa Hirciana.
“Tura “Odigraj Hirčevu tajnu razinu” sudionicima je donijela jedno novo iskustvo u kojem su, kao pravi istraživači, aktivno sudjelovali naprežući moždane vijuge istovremeno se sjajno zabavljajući. Za uloženi trud svi su nagrađeni domaćim gastro specijalitetima – domaćim kravljim sirom, palentom kompiricom, savijačom s rogačem i orasima, kuglofom te nezaobilaznom Bakarskom tortom” ističe direktorica TZ Bakar Sonja Jelušić Marić.
FOTO: TZ BAKAR
