Nedavni blog o turnom skijanju izazvao je poprilično zanimanje pa sam pomislila da ne bi bilo loše javnost pobliže upoznati s još ponekim zimskim sportom.
No, zašto baš skijaško trčanje?
Otkrijete u nastavku!
Kako internet ne obiluje informacijama o manje poznatim aktivnostima na snijegu, pronašla sam osobu koja nam može reći nešto više o prednostima koje pruža spomenuti sport, ali i o mogućnostima turističke ponude koju taj sport može pružiti.
Razgovarala sam sa Zoranom Skenderom, trenerom hrvatske nordijske reprezentacije, od kojega sam dobila neke prilično zanimljive odgovore.
Zašto je ovaj sport atraktivan i ima li prednosti u usporedbi s alpskim?
„Skijaško trčanje spada u skupinu sportova izdržljivosti. Da bi se njime bavili, ne morate biti tip osobe koja ovisi o adrenalinu i brzini. Mada istinski zaljubljenici skijaškog trčanja to i jesu.
Skijaškim trčanjem mogu se baviti djeca od najranije dobi kao i ljudi u poodmaklim godinama. To je sport s minimalnim rizikom od povrijeđivanja za razliku od alpskog skijanja. Svatko tko voli i želi se baviti skijaškim trčanjem može sam prema svojim sposobnostima, željama i afinitetima izabrati način kretanja. Pri tome mislim na tempo, dužinu trajanja i intenzitet.
Sama oprema za skijaško trčanje znatno je jeftinija od opreme za alpsko skijanje, a podrazumijeva skije, štapove, cipele i prikladnu odjeću, koja ne smije biti debela, već takva da omogućava ‘disanje tijela’- dakle visoko prozračna odjeća od mikrofibre.
Iz vlastitog iskustva mogu reći da kroz bavljenje ovim sportom, bilo rekreativnim ili natjecateljskim, čovjek uistinu spoznaje sebe, svoje vrijednosti i sposobnosti.“
Koje su dobrobiti za tijelo i duh?
„Skijaško trčanje jedan je od najzdravijih zimskih sportova jer je pri kretanju angažirano cijelo tijelo. Aktiviraju se i mišići koji služe za održavanje ravnoteže i koordinaciju, a pritom niti jedan mišić nije preopterećen. Također je mogućnost povrede mala. Osim toga, kao i većina sportova, dobar je za srce i pluća, ne samo muskulaturu.
Ono što obično mnoge zanima je potrošnja kalorija. Ako trčite na skijama sat vremena, velika je mogućnost da ćete izgubiti čak 1.300 kalorija. Pritom ćete uživati na svježem zraku s pogledom na predivnu prirodu. Dakle, popravit će vam se raspoloženje, a riječ depresija će nestati iz vašeg riječnika.“
Zanima vas kako se skijaši trkači zabavljaju na snijegu? Pogledajte u videu: https://www.facebook.com/TskRavnogorac/videos/1368680503184658
Tko se sve može okušati u skijaškom trčanju?
„Po mom mišljenju, trebali bi ga isprobati svi, barem da vide o čemu se radi. Mladi, stari, žene i muškarci, oni fizički spremniji i oni koji tek žele takvima postati. Vjerujem da će mnogi poželjeti ponoviti doživljaj.
Foto: TSK Ravvnogorac 
Foto: TSK Ravnogorac
Evo primjera iz skandinavskih i alpskih zemalja gdje je skijaško trčanje više način života, nego sport. Mnoštvo ljudi se njime bavi već iz tradicionalnih vrijednosti. Pored toga, ljudi cijene zdravstvenu ulogu skijaškog trčanja kao mjeru prevencije i očuvanja zdravlja.
U većini skandinavskih gradova i mjesta, staze za skijaško trčanje povezuju različite dijelove naselja i kreirane su na način da su vrlo dostupne svakom mještaninu – prolaze gotovo pored kuća i presijecaju ulice. Tako su, na primjer, trgovine povezane ski stazama, gotovo sve staze su osvijetljene pa se mogu redovito koristiti do noćnih sati.
Kako bavljenje tim sportom ne iziskuje prevelike financijske izdatke, pristupačno je svima, bez obzira na socijalni status. Uređene staze za trčanje nisu preskupe, za razliku od alpskih staza, što je zaista velika prednost koju bi trebalo što bolje iskoristiti.“
Ima li ovaj sport budućnost u turističkom smislu?
„Skijaško trčanje kao sport definitivno ima svoju budućnost, samim time što je sve više mladog radnog stanovništva svjesno potrebe za zdravim načinom života. I obiteljski način života se kod mladih obitelji polako mijenja i postaje aktivniji.
Primjeri iz susjednih zemalja u okruženju (Italija, Austrija, Slovenija) su nam dobar pokazatelj koliko je malo financijskih sredstava potrebno uložiti da bi se taj sport razvio u pojedinim sredinama. Najsvježiji primjer je ova zima i mjesec siječanj kada se pokazalo koliko je ljudi iz Hrvatske zainteresirano za bavljenjem skijaškim trčanjem.
Gotovo sva mjesta u Gorskom kotaru imaju skijaško-trkačke klubove koji bi trebali biti prvi organizatori i ponuđači turističke ponude skijaškog trčanja. Jedan od problema razvoja takve ponude je nestabilnost vremenskih uvjeta što, nažalost, uvelike spriječava kontinuirani dotok gostiju rekreativaca.
Drugi problem je stav lokalnih sredina o potrebi konstantnog ulaganja u razvoj i održavanje skijaških staza. Skijaš rekreativac koji dolazi na skijašku stazu očekuje da te staze budu potpuno spremne i održavane tijekom svih snježnih dana, kao i alpske staze. U nekolicini goranskih mjesta (Ravna Gora, Delnice i Mrkopalj), postoje ponude i održavane skijaške staze za skijaško trčanje na kojima se može svakodnevno baviti skijaškim trčanjem.
Po pitanju razvoja skijaškog trčanja i ostalih zimskih sportova, nedavno je izniknula ideja Primorsko-goranske županije da će u skoro vrijeme Županija svakoj lokalnoj zajednici Gorskog kotara kupiti stroj za uređenje staza i pokretnu traku. To bi znatno olakšalo razvoj rekreativnog bavljenja tim sportom, naravno uz potporu lokalne zajednice, turističkih organizacija i ugostitelja te hotelijera koji bi trebali naći zajednički interes u ovoj priči.“
Na konkretnom primjeru jednog skijaškog kluba – što može ponuditi zainteresiranima?
„S obzirom da živim u Ravnoj Gori, mogu navesti primjer koji mi je najbliži i o kojem imam najviše saznanja. U turističkoj ponudi TSK Ravnogorac može se iznajmiti oprema za skijaško trčanje, a tu su i dvoje vrhunskih instruktora, ujedno i trenera TSK Ravnogorac, Dominik Kordiš i Gabrijela Skender, koji odlično prenose svoja znanja i iskustva početnicima skijaškog trčanja.
Dostupne su staze u neposrednoj blizini Osnove škole u Ravnoj Gori, a skijaši se mogu pored laganih rekreativnih staza okušati i na homoliranim stazama, lincenciranih od strane Međunarodne skijaške organizacije (FIS), raznih dužina od 1,3 do 3,75 km.
Vrijedi spomenuti da se u Ravnoj Gori kontinuirano već šestu godinu zaredom održava jedino međunarodno natjecanje u skijaškom trčanju – Kontinental balkan kup, koji redovito okuplja veliki broj natjecatelja iz cijelog svijeta. Do sada su na kupu nastupali vrhunski natjecatelji sa svih kontinenata, a raritet je bio nastup natjecatelja iz Australske oceanije – Tongo.
Pogledajte kratki video o tom događaju:
Ovo natjecanje iziskuje od kluba veliki angažman po pitanju priprema natjecanja, koji traje gotovo čitavu godinu. Od kandidature u FIS-u, ljetnih radova na stazi, čišćenja staza, organizacijskog dijela pa sve do same izrade staza i provođenja natjecanja.
Gotovo svake godine imali smo vrlo teške uvjete za organizaciju natjecanja radi nepovoljnih vremenskih prilika (vrlo toplog vremena) pa smo u zadnji tren morali premještati lokaciju na Vrbovsku poljanu koja je udaljena nekih 25 km od Ravne Gore, a što je značajno otežavalo provedbu natjecanja. Sve do prošle zime kada smo 5. izdanje ovog natjecanja održali na prostorima Triglavskog narodnog parka – Pokljuka.
Napokon smo ove godine imali idealne uvjete te 16. i 17. siječnja 2021. održali Kontinental kup u samoj Ravnoj Gori. Da ne bi sve bilo tako lako pobrinuo se Covid-19, virus koji nam je znatno otežao realizaciju natjecanja, ali nevjerojatna upornost uprave kluba, organizacijskog odbora, roditelja skijaša i prijatelja kluba kroz sve ove godine, pokazuje kako je ravnogorski klub jedna odlična i vrijedna sredina u kojoj rezultati u sportskom i širem smislu jednostavno ne mogu izostati. Kao potvrda navedenome su vrlo dobre ocjene od strane FIS-a i međunarodnih tehničkih delegata.
Svakako vrijedi napomenuti i da su u novijoj povijesti TSK Ravnogorca od 2000. godine ravnogorski skijaši najbrojniji članovi hrvatskih nordijskih reprezentacija, a od 2002. su stalni sudionici Zimskih olimpijskih igara. To su redom: Damir Jurčević, Denis Klobučar, Edi Dadić i Gabrijela Skender. Predstavljali su Hrvatske sportaše na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu (2002), Torinu (2006), Sochiju (2014), i Pyoengchangu (2018).“
Ima li nešto što bi dodao za kraj?
„Nije na odmet napomenuti da skijaško trčanje može u velikoj mjeri doprinijeti obiteljskom povezivanju – a što je u današnje vrijeme vrlo važno – u smislu da je obitelj zajedno na čistom zraku, u prirodi.. Kroz vrijeme provedeno na skijama, svladavanju određenih ruta, obitelji bez obzira na dob i spol članova imaju zajednički interes i cilj u svladavanju određenih prepreka. Usput, kroz razonodu, uživaju u prirodnim ljepotama kraja oko sebe. Jača se timski duh u obitelji jer jedni druge bodre u svojim nastojanjima, a kroz razne anegdote, padove, podizanja i spuštanja na strminama, javlja se prisniji odnos među članovima obitelji.“
Što još reći osim – nije li to prava pozivnica da se dođete barem okušati u skijaškom trčanju na jednoj od goranskih staza?
Foto: arhiva TSK Ravnogorac i arhiva Zorana Skendera
Video: arhiva TSK Ravnogorac i arhiva Tomislava Vidmara
