Obala kroz gastronomiju: Tradicionalna jela koja morate kušati na godišnjem odmoru

Što je godišnji bez uživanja u dobroj hrani? Svaka destinacija veže se uz neke od posebnih delicija karakterističnih za to područje. Hrvatska se trenutno može pohvaliti s čak 33 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a mnogi od njih dolaze upravo s naše obale. U moru prijedloga za obilazak obalnih destinacija koje ćete pronaći na našem portalu, danas vam predlažemo tradicionalna jela koja morate kušati dok ste ondje.

P.S. Budite bez brige, na godišnjem se kalorije ne računaju…

Prijedlozi tradicionalnih jela s naše obale:

Kvarnerski škampi

Kad ih okusite, bit će vam jasno zašto se nadaleko govori o specifičnosti kvarneskog škampa. Sam po sebi, kvarnerski škamp je poseban jer živi u plitkom moru s puno izvora slatke vode, kvarnerski škamp ima tanji oklop i posebno je slastan i mekan. Danas je pravi svojevrsni brend, a dok ste na Kvarneru – preporučamo rižoto sa škampima, palentu u buzari od škampa ili domaću tjesteninu sa škampima.

Prošlog tjedna se u Rapcu održao i Festival posvećen upravo ovoj značajnoj lokalnoj namirnici, a više o manifestaciji prepunoj vrhunskih delicija i dobre glazbe, pročitajte OVDJE.

Malostonske kamenice

“Malostonska kamenica” ima mekano i sočno meso slatko-slanog uravnoteženog okusa koje se topi u ustima. Posebnost proizlazi iz jedinstvenih prirodnih karakteristika Malostonskog zaljeva i vještina koje su razvijene tijekom višestoljetne tradicije uzgoja u Malostonskom zaljevu. Jedinstvena svojstva akvatorija, optimalna količina i sastav hrane, izvrsna kvaliteta morske vode uz primjenu tradicionalnih znanja i vještina direktno se odražavaju na kvalitetu i organoleptička svojstva ovog cijenjenog proizvoda.

Također, od 2020. godine se ovaj proizvod može pohvaliti europskom zaštićenom oznakom izvornosti.

Starogrojski paprenjok

Starogrojski paprenjok je kolač koji je u životu Hvarana prisutan više od 500 godina i uvršten na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ovu tradicijsku slasticu majke i žene pripremale su svojim sinovima i muževima pomorcima prilikom ispraćaja na more. Svaka domaćica koja drži do sebe ovaj je kolač spremala za svetkovine i važne događaje u obitelji. Paprenjak se daruje se kao poklon tek rođenom djetetu, ali i šalje obitelji u daleki svijet. Sastavni je dio trpeze svake otočke svadbe

Još od doba renesanse je prepoznata ova slastica koja vlada prostorima Hvara. Receptura mu je stara kao i vrijeme, a o njima je u “Ribanju i ribarskom prigovaranju” pisao i Petar Hektorović odavši tako počast slatkoj ostavštini svoje Bašćine, otoka i obitelji. Paprenjaci i prošek bili su Hektorovićeva strast uz more i ribu.

Najčešće ćete pronaći paprenjake u obliku: ribe, amfore, potkove, djeteline, pijetla, srca, cvijeta i košarice.

Paprenjak s Hvara autentičan je hvarski suvenir i sastojci su lokalnog podrijetla – hvarski med, prošek, maslinovo ulje i začini koji ovoj slastici daju posebnu aromu. Uz njega se veže i zanimljiva priča kako on može služiti i kao svojevrsni barometar, a na koji način su povezani vremenska prognoza i kolač – pročitajte NA LINKU.

Poljički soparnik

Soparnik je autohtona delicija iz dalmatinskih Poljica koja datira još iz vremena Turaka, a riječ je o slasnoj “piti” s blitvom i lukom.

Ukoliko se nađete u blizini Omiša i želite osjetiti dio tradicije i lokalne kuhinje, predlažemo posjet Radmanovim mlinicama – pravom dragulju u netaknutoj prirodi kanjona Cetine.

Snaga rijeke Cetine još od 16. stoljeća koristila se za pokretanje mlina za pšenicu i brašno, a u 19. stoljeću lokalitet na kojem se nalazio mlin preuzima poznata omiška obitelj Radman koja ga s vremenom počinje koristiti kao ljetnikovac.

Stari mlin u Radmanovim mlinicama postoji i danas, ali tek kao atrakcija za mnogobrojne turiste koji danas posjećuju Mlinice. Krajem 20. stoljeća ova lokacija postala je jedno od najpopularnijih izletišta u ovom dijelu Dalmacije, a posebno je zanimljivo i kako su, zbog specifičnog ugođaja i netaknute prirode, upravo Radmanove Mlinice između 1962. i 1969. godine poslužile kao veliki filmski set na otvorenom za snimanje serijala o slavnom Indijancu Winnetouu

Baš ovdje trebate probati tradicionalni soparnik te domaći kruh koji se ovdje radi godinama, a zbog njega dolaze mnogi i domaći i turisti. Tajnu kruha pokušali smo doznati tijekom posjeta Omišu. Na našem Facebook profilu pogledajte video kako nastaje taj poznati domaći kruh o kojem svi govore.

Paški sir

O popularnosti ove namirnice govori i činjenica kako je Pag uvršten među devet destinacija koje ljubitelji sira trebaju posjetiti, zajedno s Roquefort-sur-Soulzon Camembertom u Francuskoj, Gruyèresom iz Švicarske u kojem se poznati sir proizvodi od 12. stoljeća, talijanskom Parmom, nizozemskim gradovima Goudom i Streefkerkom, švicarskim Emmentalom i Asturijom u Španjolskoj.

Paški je sir dobro znan sladokuscima i u Hrvatskoj i svijetu, a cijenjen je zbog svoje kvalitete i prepoznatljivosti, stoga nimalo ne čudi da je Pag uvršten na ovaj prestižni popis. Stoga, ukoliko ga još niste kušali, a ovog ljeta planirate godišnji na otoku Pagu – znate što vam je činiti…

Paški sir se izrađuje od mlijeka ovaca hranjenih aromatičnom lokalnom vegetacijom, koju jaki vjetar prirodno prekriva morskom solju; to je ono što ovom fantastičnom siru daje prepoznatljiv oštar i slan okus. Po definiciji, paškim se sirom može nazvati samo onaj koji se radi na otoku Pagu i dva otočića paškog arhipelaga – Maunu i Skrdi. To je tvrdi ovčiji sir proizveden iz punomasnog ovčjeg mlijeka izvorne pasmine paška ovca, i posoljen morskom solju proizvedenom na Pagu.

I paški sir proizveden u Paškoj sirani proglašen je najboljim ovčjim sirom na svijetu na Global Cheese Awardsu u Somersetu 2017 godine. Proglašen je najboljim ovčjim sirom natjecanja, te nagrađen zlatom u kategoriji ovčjih sireva.

Trebate li još neki argument koji bi vas nadahnuo na uživanje u ovoj deliciji?

P.S. Dok ste na Pagu, nemojte propustiti kušati i nadaleko poznatu pašku janjetinu koja se ubraja u hrvatske autohtone proizvode, a u lipnju 2015. godine upisana je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Drniški pršut

Drniški pršut je izvorni drniški suhomesnati proizvod, od svinjskog buta bez zdjeličnih kost koji se ubraja u hrvatske autohtone proizvode. Izdvaja se posebnom kvalitetom koja je rezultat mikro-klimatskih specifičnosti drniškog područja i poznate oštre bure. 

Zanimljivost: Drniški pršut bio je poslužen na krunidbenoj proslavi britanske kraljice Elizabete II 1952. god.

Ninski šokol

Nin ima svoj jedinstveni specijalitet – Ninski šokol. Delicija neponovljivog okusa priča je o tajanstvenom receptu i očuvanoj vještini pripreme gastronomskog proizvoda, što je dodatno uveličano zabavom za turiste. 

Šokol, za čiju su pripremu vrlo važni kvalitetno svinjsko meso, ninska sol, začini, ali i tamošnja biljem “aromatizirana” ninska bura, suhomesnati je proizvod prepoznatljivog okusa. Svinjska se vratina najprije stavlja na nekoliko dana u morsku sol, zatim se uranja u kuhano crno vino te se začini raznim mirodijama. Ostalo se prepušta djelovanju dima i bure, ali i recepturi čiju tajnost jamči to što se prenosi usmenom predajom, bez pisanih tragova.

Kako bi se sačuvala tradicija, 2003. godine pokrenuta je i manifestacija Ninska šokolijada koja je danas jedna je od najznačajnijih gastronomskih manifestacija na području zadarske regije, a uvrštena je u 100 najznačajnijih manifestacija Hrvatske.

Lumblija s Korčule

Ovaj kolač se priprema već 200 godina, a priča o podrijetlu seže u vrijeme Napoleonovih osvajanja, legendu o Napoleonu i lumbliji otkrijte OVDJE.

Lumblija je kolač od dizanog tijesta koji svoj osebujan okus duguje posebnoj pažnji i ljubavi koja je potrebna da se dugotrajan proces izrade i pečenja dovede do kraja, ali i posebnim sastojcima koji se počinju pripremati i sakupljati ljeti, pa tako sadržava bademe, orahe, grožđice, naranču, limun, mnogobrojne začine koji se dodaju u pomno definiranim omjerima te neizostavni sastojak lumblije, varenik, odnosno sirup od mošta koji se nekoliko sati lagano kuha dok ne uzavri kako bi se reducirao u taman, sladak sirup.

Lumblija se proizvodi na tradicionalan način prema tradicionalnoj recepturi temeljenoj na usmenoj predaji, koja se na Korčuli prenosi s generacije na generaciju. Zasladite se na Korčuli!

Najpoznatiji okusi Dalmacije

Kuhinja primorskog dijela Šibensko-kninske županije uglavnom se temelji na sastojcima poput ribe, školjki i raznih plodova mora. Domaće maslinovo ulje glavni je začin većine jela, dok se sol i papar koriste u minimalnim količinama. Najpoznatiji su specijaliteti pržena riba, dagnje na buzaru, brudet, kao i rižoto s morskim plodovima.

Šibenski zaljev i Zatonski zaljev najpoznatija su mjesta na dalmatinskoj obali za uzgoj dagnji. Opće je poznato da šibenske dagnje rastu tri do pet puta brže nego bilo gdje u svijetu. Osnovni je preduvjet za kvalitetan uzgoj dagnji bočata voda koja nastaje miješanjem morske vode iz zaljeva s vodom iz Prokljanskog jezera, nekoliko obližnjih vrela i rijeke Krke.

Daleko najtradicionalnije dalmatinsko jelo, čiji se recept razlikuje od mjesta do mjesta, javlja se na stolovima u raznim prigodama je pašticada- kraljicu dalmatinske kuhinje za birano društvo.

Pašticada je tradicionalno hrvatsko jelo od goveđeg buta kuhanog u slatko-kiselom umaku od luka i mrkve, suhih šljiva, prošeka, crnog vina i octa. Ako ne možete dočekati godišnji i uživanje u pravoj dalmatinskoj pašticadi, možete se okušati u izradi vlastite, a recept vas čeka NA LINKU.

A dok ste u Dalmaciji…

Dalmatinska panceta je trajni suhomesnati proizvod pravokutnog oblika, koji se proizvodi od obrađene mesnate slanine svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja te sušenja i zrenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu. Na presjeku je muskulatura crvene boje dok je masno tkivo bijele do ružičaste boje, a na rubovima svijetlo žućkaste boje kao posljedica postupka dimljenja.

Dalmatinska pečenica je trajni suhomesnati proizvod bez kosti koji se proizvodi od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Vanjska površina proizvoda je svijetlo do tamno smeđe boje s ili bez svijetlo žutih do svijetlo smeđih dijelova prekrivenih masnim tkivom, što je posljedica dimljenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu. Oba proizvoda od prošle godine imaju europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

Brački vitalac

Vitalac je jedna od najvažnijih tradicija s otoka Brača koja vuče korijene još iz grčke civilizacije. Na popisu hrvatske nematerijalne kulturne baštine, ovo jelo koristi se komadićima iznutrica janjaca ili kozlića: poput jetre, srca, pluća i slezene, koji se potom nižu na ražnjiće, sole i pune u janjeću maramicu. Potom se zamota tankim crijevom i peče na ugljenu. Poslužuje se s krumpirom natopljenim sokom vitalca.

Istarski tartufi

Neobičan gomolj, neugledna oblika i intenzivnog mirisa – to je tartuf! Ova rijetka i skupocjena gljiva koja raste u plodnom istarskom tlu prava je kulinarska poslastica. Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih u svijetu.

Istra, naš srcoliki poluotok, ima dvije vrste zemlje: intenzivno tamnocrvenu u priobalju i sivu, masnu, glinastu u središnjem dijelu. Tartuf raste baš u toj sivoj zemlji, a epicentar mu je u vlažnoj Motovunskoj šumi kojom protječe rijeka Mirna. Tartufarska zona proteže se na sjeveroistok do grada Buzeta i Lupoglava te seže jugoistočno uz rječicu Rašu na Labinštini i južno do Pazinštine.

Gostima se diljem regije prezentiraju tipična jela s tartufima: fuži, pljukanci, njoki, fritada te razne kombinacije s mesom. 

Pljukance – tradicionalnu istarsku tjesteninu vretenastog oblika od brašna i jaja možete kušati i u drugim kombinacijama, primjerice sa šparogama, vrganjima, tartufima, gulašem ili samo s maslinovim uljem i ovčjim sirom.

Naslovna fotografija: Turistička zajednica Općine Motovun

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.