Lastovsko otočje najmlađi je hrvatski park prirode, a ovu otočnu skupinu čine Zapadno otočje i otok Sušac, te Donji škoji (Lastovnjaci) i Gornji škoji (Vrhovnjaci) – ukupno 44 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale. Park prirode dobio je ime po najvećem otoku – Lastovu – koji je najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj.
Legenda kaže kako ga je grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka. Lastovo je među najsunčanijim jadranskim otocima s dugim i suhim ljetima, blagim zimama bez snijega, a zbog pučinskog položaja ne doživljava nagle promjene vremena.
Lastovski arhipelag istinski je raj Mediterana. Posjet otočkim plažama ostaje u trajnom sjećanju jer se doživljava kao pronalazak dosad neotkrivenoga prostora. Jedan takav prostor je Skrivena luka na južnoj strani otoka Lastova.Na morskom ulazu u uvalu nalazi se rt Struga, gdje je još 1839. godine sagrađen istoimeni svjetionik i koji je savršeno mjesto za pogled u beskrajno plavetnilo. S devedeset metara, sa samog ruba strme litice pruža se pogled u beskraj.
Čudesan i čaroban je ovaj arhipelag. Modro je more posuto smaragdnim otocima obrubljenima nepristupačnom kamenom obalom. Priroda je po obali rasula bezbroj kanala, uvala i hridi koje pozivaju da ih otkrijete.
More je ovdje kristalno čisto, pa se dno može vidjeti do dubine od pedesetak metara. 70% površine Parka čini more, a podmorje mu je poznato po ljepoti raznovrsnih koralja – ljepotom se posebno ističu naselja gorgonija, naselja crvenog koralja, te endemični hvarski koralj.
U lastovskom moru obitava oko 150 vrsta riba, a podmorje Parka bogato je i spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama, pa su karike podmorskog životnog lanca vrlo snažne.
Na Lastovu je nekoliko mjesta koja pružaju priliku za pogled u beskraj plavetnila mora i neba. S vidikovca Hum, visokog 417 metara, pruža se jedan takav pogled.
Lastovo i Lastovsko otočje savršeno su odredište za sve koji u potrazi za nezemaljskom ljepotom, a zbog nestvarnih vizura arhipelag je osobito atraktivan za plovidbu. Otočna se obala doima negostoljubivom, jer je uglavnom nepristupačna, pa je otocima najbolje prići plovilima.
Na Lastovu je, zbog njegove geološke prošlosti, mnogo špilja. Jedna od značajnijih je špilja Medjedina u kojoj je ne tako davno živio i “morski čovik”, kako se uobičava zvati sredozemnu medvjedicu. Najugroženiji i najrjeđi je to tuljan na svijetu. Rijetkost je vidjeti ga u akvatoriju Parka, ali povremeni susreti bude nadu u povratak „morskog čovika“ u njegov davni dom. Osim toga, lastovske su špilje dom za najmanje 16 vrsta šišmiša.
Osamljenost i udaljenost Lastova učinile su mu mnoga dobra. Ovaj je otok biološki jedan od najočuvanijih prostora na Sredozemlju, a Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) proglasila ga je prostorom od posebne važnosti za očuvanje ukupne bioraznolikosti Sredozemlja. Gustim otočkim šumama dominiraju hrast crnika i alepski bor, vrste izuzetno otporne na morske utjecaje.
Obilje sunčeva svjetla i noćne vlage na području Lastova omogućili su život za više od 800 biljnih vrsta, među kojima je i 20 endemskih. Ovdje je moguće pronaći i 50 ugroženih vrsta, ali i 20 vrsta orhideja koje se ističu svojom ljepotom.
Iznimna vrijednost Parka je i bogatstvo i raznolikost ptičjih vrsta. Lastovsko je otočje zbog svoje udaljenosti važno odmorište i mjesto hranjenja pticama na njihovom godišnjem putu preko Jadrana do Apeninskog poluotoka i dalje u Afriku. Do sada je na području cijelog otočja zabilježeno 145 vrsta ptica.
Područje Lastovskog otočja vrijedno je i s kulturno-povijesnog stajališta zbog tradicijske arhitekture, ali i arheoloških lokaliteta na kopnu i u podmorju. A tu su i lokalne legende. Jedna od njih kaže da se na Lastovu nikada nije sadilo drvo oraha. Zašto? U narodu je postojalo vjerovanje da bi se pod njim sastajale vještice, a njih otočani nikako nisu htjeli u susjedstvu.
Foto: Pixabay
