Istražite nezemaljsku ljepotu Lastovskog otočja

Lastovsko otočje najmlađi je hrvatski park prirode, a ovu otočnu skupinu čine Zapadno otočje i otok Sušac, te Donji škoji (Lastovnjaci) i Gornji škoji (Vrhovnjaci) – ukupno 44 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale. Park prirode dobio je ime po najvećem otoku – Lastovu – koji je najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj.

Legenda kaže kako ga je grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka. Lastovo je među najsunčanijim jadranskim otocima s dugim i suhim ljetima, blagim zimama bez snijega, a zbog pučinskog položaja ne doživljava nagle promjene vremena.

lastovo iz zraka
Izvor fotografije: Oči sokolove

///Lastovo iz zraka: Pogledajte prekrasne kadrove Lastovskog otočja

Lastovski arhipelag istinski je raj Mediterana. Posjet otočkim plažama ostaje u trajnom sjećanju jer se doživljava kao pronalazak dosad neotkrivenoga prostora. Jedan takav prostor je Skrivena luka na južnoj strani otoka Lastova. Na morskom ulazu u uvalu nalazi se rt Struga, gdje je još 1839. godine sagrađen istoimeni svjetionik i koji je savršeno mjesto za pogled u beskrajno plavetnilo. S devedeset metara, sa samog ruba strme litice pruža se pogled u beskraj.

Čudesan i čaroban je ovaj arhipelag. Modro je more posuto smaragdnim otocima obrubljenima nepristupačnom kamenom obalom. Priroda je po obali rasula bezbroj kanala, uvala i hridi koje pozivaju da ih otkrijete.

More je ovdje kristalno čisto, pa se dno može vidjeti do dubine od pedesetak metara. 70% površine Parka čini more, a podmorje mu je poznato po ljepoti raznovrsnih koralja – ljepotom se posebno ističu naselja gorgonija, naselja crvenog koralja, te endemični hvarski koralj.

U lastovskom moru obitava oko 150 vrsta riba, a podmorje Parka bogato je i spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama, pa su karike podmorskog životnog lanca vrlo snažne.

lastovo
Image by Filip Filipović from Pixabay

Na Lastovu je nekoliko mjesta koja pružaju priliku za pogled u beskraj plavetnila mora i neba. S vidikovca Hum, visokog 417 metara, pruža se jedan takav pogled.

Lastovo i Lastovsko otočje savršeno su odredište za sve koji u potrazi za nezemaljskom ljepotom, a zbog nestvarnih vizura arhipelag je osobito atraktivan za plovidbu. Otočna se obala doima negostoljubivom, jer je uglavnom nepristupačna, pa je otocima najbolje prići plovilima.

lastovsko otočje
Izvor fotografije: Oči sokolove

Na Lastovu je, zbog njegove geološke prošlosti, mnogo špilja. Jedna od značajnijih je špilja Medjedina u kojoj je ne tako davno živio i “morski čovik”, kako se uobičava zvati sredozemnu medvjedicu. Najugroženiji i najrjeđi je to tuljan na svijetu. Rijetkost je vidjeti ga u akvatoriju Parka, ali povremeni susreti bude nadu u povratak “morskog čovika” u njegov davni dom. Osim toga, lastovske su špilje dom za najmanje 16 vrsta šišmiša.

Osamljenost i udaljenost Lastova učinile su mu mnoga dobra. Ovaj je otok biološki jedan od najočuvanijih prostora na Sredozemlju, a Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) proglasila ga je prostorom od posebne važnosti za očuvanje ukupne bioraznolikosti Sredozemlja. Gustim otočkim šumama dominiraju hrast crnika i alepski bor, vrste izuzetno otporne na morske utjecaje.

Obilje sunčeva svjetla i noćne vlage na području Lastova omogućili su život za više od 800 biljnih vrsta, među kojima je i 20 endemskih. Ovdje je moguće pronaći i 50 ugroženih vrsta, ali i 20 vrsta orhideja koje se ističu svojom ljepotom.

Iznimna vrijednost Parka je i bogatstvo i raznolikost ptičjih vrsta. Lastovsko je otočje zbog svoje udaljenosti važno odmorište i mjesto hranjenja pticama na njihovom godišnjem putu preko Jadrana do Apeninskog poluotoka i dalje u Afriku. Do sada je na području cijelog otočja zabilježeno 145 vrsta ptica.

Područje Lastovskog otočja vrijedno je i s kulturno-povijesnog stajališta zbog tradicijske arhitekture, ali i arheoloških lokaliteta na kopnu i u podmorju. A tu su i lokalne legende. Jedna od njih kaže da se na Lastovu nikada nije sadilo drvo oraha. Zašto? U narodu je postojalo vjerovanje da bi se pod njim sastajale vještice, a njih otočani nikako nisu htjeli u susjedstvu.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.