Od svog nastanka, razvoja u srednjem vijeku pa sve do danas, Varaždin je oduvijek bio grad kojeg su njegovi stanovnici voljeli, a gosti mu se divili.

Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Varaždinska feudalna utvrda, od davnina nazivana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina Varaždina. Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća, a najstariji njen dio je središnja kula. Klupe i baldahini u njenom prizemlju najljepši su primjeri gotičke svjetovne plastike na sjeveru Hrvatske.
Posebno je zanimljiva kula s lančanim mostom poznata i kao ‘Kula stražarnica’, izgrađena je u drugoj polovici 16. stoljeća u renesansnom stilu. Kao ostatak obrambenog sustava feudalne utvrde do danas se uspjela u cijelosti očuvati. Dok je bila u funkciji za koju je izgrađena služila je za smještaj vojnika i kao stan kapetana straže tvrđave.
JEDNA OD NAJSTARIJIH EUROPSKIH VIJEĆNICA
Uz kompleks Starog grada na relativno malom prostoru ostale su očuvane palače, značajne javne zgrade, vrijedne kuće i vile u stilu baroka, rokokoa, klasicizma, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica. Vijećnicu krasi balkon iznad kojega se nalazi kameni grb grada Varaždina. Njega je 1464. godine potvrdio kralj Matija Korvin kao službeni grb grada te je od tada nepromijenjen. Na tornju ispod sata nalazi se pokazivač mjesečevih mijena.

Slobodni i kraljevski grad Varaždin imao je svoje bedeme i svoje opkope. Za razliku od zidina Staroga grada, gradski bedemi su srušeni većim dijelom početkom 19. stoljeća. Jedini ostatak gradskih utvrda su sjeverna ili “bečka” gradska vrata izgrađena u 16. stoljeću, danas poznatija kao Lisakova kula nazvana po trgovcu Lisak koji je bio vlasnik kule u prvoj polovici 20. stoljeća.
Lisakova kula nalazi se na Trgu bana Jelačića ili popularnije “Banus placu”. Zanimljivo je kako je upravo s ovog mjesta ban Josip Jelačić krenuo je s 50.000 vojnika 1848. godine preko Drave u rat s Mađarima.

PALAČA PATAČIĆ – BOŽJE OKO
Najvrjednija rokoko palača u Varaždinu, ali i u Hrvatskoj sagrađena je 1764. U velikom požaru 1776. godine nije značajnije stradala, a tijekom 18. stoljeća bila je dom obitelji Patačić te je središte kulturnog i društvenog života grada. Nakon financijskog sloma obitelji Patačić, palača je mijenjala namjene, a tijekom temeljite obnove i rekonstrukcije potkraj 90-tih godina prošlog stoljeća pronađene su zidne slike koje su nekad služile kao dekoracija. Danas su djelomično sačuvane na prvom i drugom katu, a prikazuju scene iz života s kraja 18. stoljeća.

Nad kamenim portalom nalazi se „Božje oko” , simbol protureformacije. Palaču krasi vrlo lijepi erker s pogledom na Gundulićevu ulicu, Trg kralja Tomislava i Franjevački trg. U dijelu palače u Gundulićevoj ulici, među varaždincima poznatijoj kao Dućanska ulica, nalazi se cimer „kornjače” koji je nekad označavao trgovinu s mješovitom robom, inače original cimera nalazi se Gradskom muzeju.




VARAŽDIN GRAD ZVONIKA
Bogatstvo sakralne baštine ispričat će vam još jednu priču o Varaždinu kao Gradu zvonika, ali i ljudima koji su ga stoljećima gradili, a anđeli na oltarima, zidovima i slikama svojom će vam dobrotom zahvaliti na svakom pogledu.

Posebno je zanimljiva i Entomološka zbirka Gradskog muzeja Varaždin u kojoj je čak 4 tisuće raznih leptira i ostalih zanimljivih insekata.
Tekst je originalno objavljen 09. studenog 2021. godine
Izvor i foto: TZ Varaždin