Upoznavanje s prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima specifičnog krškog područja jedan je od stupova na kojima počiva edukativan prihvat posjetitelja. Uz kopnene lokalitete, pješačke staze i biciklističke rute, u ponudi Nacionalnog parka “Krka” nalaze se i atraktivni izleti brodom. Pročitajte kako ih organizirati i što, pritom, možete razgledati, uz napomenu kako sve ulaznice, brodske i izletničke karte, kao i informacije o istima, možete dobiti na recepcijama Nacionalnog parka “Krka”.
Javna ustanova “Nacionalni park Krka” organizira prijevoz brodom od Skradina do Skradinskoga buka, a izlete od Skradinskoga buka do Torka, Visovca i Roškoga slapa. Do otoka Visovca voze i brodovi koji kreću sa Stinica i Remetića, a s Roškoga slapa također kreću dva izleta, nizvodno prema Visovcu te uzvodno prema manastiru Krka i starohrvatskim utvrdama Trošenj i Nečven.
Posjetitelji posebno uživaju u vožnji brodom, a za potpuni doživljaj plovidbe rijekom sigurnim i modernim brodovima 2020. krenulo se u elektrifikaciju brodskog prijevoza.
Skradinski buk – Čikola – Skradinski buk
Izletničkom rutom zaputite se u otkrivanje pejsažno najneobičnijeg sutoka u Hrvatskoj, sutoka Krke i Čikole brodom koji polazi s pristaništa za srednji tok Krke na Skradinskom buku. Izlet traje jedan sat a obuhvaća vožnju do jezerskog vrela Torak, pogled na Ključicu, najočuvaniju srednjovjekovnu utvrdu u Parku, razgledavanje uvale Čekinac, u narodu zvane Krnića jezero, potom povratak na Skradinski buk.
Kada se izdigla moćna sedrena barijera Skradinskog buka, Krka se ujezerila do Visovca, a ušće se Čikole potopilo. Tako je nastao pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj. Kalički busen, oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera, razdvaja Krku od ušća Čikole. Tako čovjek vidi točno mjesto na kojem se već tisućljećima ponavlja trenutak u kojemu Čikola, nakon putovanja kroz tijesni kanjon, široko širi ruke hrleći Krki u zagrljaj. Upravo kroz Kalički busen plove izletnički brodovi koji posjetitelje ujezerenim tokom rijeke prevoze do otoka Visovca.
Vrelo Torak i kanjon Čikole
Foto: Nacionalni park Krka
U središtu bajkovitog sutoka dviju rijeka smjestio se Torak, vrelo u obliku jezera. Iako se radi o izvoru, zbog okrugla oblika više nalikuje jezeru, pa ga zovemo jezerskim vrelom.
Skradinski buk – Visovac – Skradinski buk
Otok Visovac spada među najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Smješten je u donjem toku rijeke Krke između Roškog slapa i Skradinskog buka. U 14. stoljeću poznat je pod nazivom Bijela stijena (Lapis albus) jer mu je osnova bila bijela kamena litica. Pod utjecajem kontinentalne i mediteranske klime, uz ljudski doprinos, Visovac je postao jedinstveni florističko-hortikulturalni krajobrazni spomenik. Visovac, koji narod naziva i Gospinim otokom, oduvijek je privlačio hodočasnike. Oni i danas organizirano hodočaste koristeći izletničke brodove Javne ustanove “Nacionalni park Krka”.
Za posjećivanje Visovca organizirani su izleti brodom sa Skradinskog buka u trajanju od dva sata sa zadržavanjem od pola sata zbog razgledavanja otočića, franjevačkog samostana, crkve i muzeja.
Na Visovcu su prvo živjeli pustinjaci sv. Augustina, koji su tu sagradili samostan i crkvu sv. Pavla. Kad su oni otišli oko 1440. na otok su došli franjevci. Na Visovcu se od 1445. nalaze franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke U 17. stoljeću fratri su obnovili samostan, da bi ga potom u nekoliko navrata nadograđivali.
U samostanu se čuvaju vrijedne knjige, dokumenti i umjetnine. Na otoku se čuva sedam inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500., i Dekret pape Inocenta XI. iz 1687. kojim daje oprost grijeha, uz prethodno ispunjene uvjete, svima koji posjete Visovac na Gospu od Anđela.
Skradinski buk – Visovac – Roški slap – Skradinski buk
Na polovici Krkina toka rasuo se niz sedrenih kaskada, koje je narod prozvao Ogrlice. Kada prijeđe preko njih, u širokoj lepezi Roškog slapa, voda rijeke ruši se u jezero. Stiješnjen između kanjona rijeka Krke i Čikole, srednji tok Krke odiše bogatom poviješću življenja na ovim prostorima. Oziđana pećina pri vrhu kanjona pružala je zaklon čovjeku mlađeg kamenog doba, a na “Bijeloj stijeni” usred Visovačkog jezera od 15. stoljeća žive i mole franjevci. Povezuje ih uski tjesnac Među gredama, kojim prolaze izletnički brodovi dok plove od Visovca do Roškoga slapa.
Foto: Nacionalni park Krka
Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 metra visoki glavni slapovi i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka. Početak barijere, na izlazu iz kanjona, tvori niz niskih kaskada, u narodu zvanih Ogrlice. Najviši slap, visok 15 metara, nalazi se na kraju barijere. Uz Roški slap nalaze se vodenice (mlinice), svjedočanstvo tradicijskog života i privređivanja do prve polovice 20. stoljeća, s kontinuitetom baštinjenim iz starijih razdoblja.
Od Roškog slapa do Oziđane pećine, mjesta izuzetne povijesne vrijednosti, uz strmu stijenu vodi 517 drvenih stepenica. Arheološka istraživanja u pećini potvrdila su nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora (impresso, danilske i hvarske), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba. U pećini je uređena arheološka zbirka in situ. Oziđana pećina dio je poučno-pješačke staze Stinice (Visovac) – Roški slap – Oziđana pećina.
Oziđana pećina
Foto: NP Krka
Četverosatni izlet sa Skradinskog buka uključuje obilazak otočića Visovca uz stručno vođenje u trajanju od 30 minuta, vožnju kanjonom Među gredama prema Roškom slapu, zaustavljanje na te razgledavanje Roškog slapa (šetnju pješačkom stazom preko Ogrlica, razgledavanje vodenica i stupe) u trajanju od 90 minuta.
Roški slap – Visovac – Roški slap
Prvi izletnički brod koji je prevozio posjetitelje od Roškoga slapa do Visovca i Skradinskoga buka porinut je 31. ožujka 1912. godine. Nakon više od stotinu godina ta je ruta i dalje, od 2020. ponovno, jedna od najvećih atrakcija u Parku, za koju uvijek vlada izniman interes posjetitelja. Dvosatan izlet uključuje razgledavanje Visovca od pola sata u pratnji informatora i vožnju kanjonom Među gredama. Za kanjon Među gredama, smješten kilometar nizvodno od Roškog slapa, može se reći da je zasigurno jedan od najljepših prizora u Nacionalnom parku “Krka”. Dug svega 500 a širok od 50 do 100 metara, usječen u okomitim, surim stijenama visokim oko 150 metara, taj se kanjon ubraja u geomorfološki najzanimljivije dijelove toka rijeke Krke.
Stinice – Visovac – Remetić
Do otočića Visovca može se doći s lijeve ili desne obale. Vožnja brodom traje 5 minuta a izlet uključuje razgledavanje Visovca u trajanju od pola sata. Na Stinicama se ujedno nalazi i početak jedne od najljepših pješačkih staza, staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina. U stoljetnoj šumi hrasta medunca i bijeloga graba na Stinicama, naknadno je uređen i izložbeni postav “Lugareva kuća”u Visovačkoj kući “Kuželj”, bajkovito je mjesto za radionice s djecom i učenje o važnom ekosustavu šume.
Roški slap – manastir Krka – srednjovjekovne utvrde Trošenj i Nečven – Roški slap
Ponuda Roškog slapa od travnja do studenoga uključuje i organizirani prijevoz brodom do manastira Krke i srednjovjekovnih utvrda Trošenj i Nečven u trajanju od 2,5 sata. Ulaznice u Nacionalni park “Krka” i brodske izletničke karte za manastir Krka posjetitelji mogu dobiti na ulazu (recepciji) Roški slap. Izlet uključuje razgledavanje manastira Krka od pola sata u pratnji informatora i pogled na srednjovjekovne utvrde Trošenj i Nečven iz broda.
Manastir Krka
Foto: Lucija i Rade Jug/ Nacionalni park Krka
Duhovno središte pravoslavnih vjernika – manastir Krka (sv. Arhanđela) nalazi se u Carigradskoj dragi na samoj rijeci Krki, tri i pol kilometra istočno od Kistanja. Podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402. U vrijeme vjerskih svetkovina u manastir Krka hodočaste pravoslavni vjernici. Prema legendi, manastir Krka izgrađen je na mjestu na kojem je apostol Pavao propovijedao narodu Kristovu vjeru, šezdesetih godina prvog stoljeća, a po narodnoj predaji manastir Krka osnovala je Jelena Šubić, udovica hrvatskog kneza Mladena II. Šubića, sestra srpskog cara Dušana. U manastiru je 1615. godine mitropolit dabrobosanski Teodor osnovao bogosloviju kao prvu organiziranu školu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ispod crkve izgrađene u bizantinskom stilu nalaze se starorimske katakombe, koje su otvorene za posjetitelje. U manastirskoj riznici čuvaju se vrijedne ikone i umjetničko-obrtnički predmeti od 15. do 19. stoljeća.
Organizirane grupe potrebno je prethodno pisano najaviti Javnoj ustanovi “Nacionalni park Krka”. Za izlete je moguće stručno vođenje što je, također, potrebno unaprijed zatražiti. Na kraju ponovimo kako sve ulaznice, brodske i izletničke karte, kao i informacije o istima, možete dobiti na recepcijama Nacionalnog parka “Krka”.
Naslovna fotografija: Nacionalni park Krka