Iznad mjesta Brele nalazi se francuska cesta za koju u Brelama tvrde kako predstavlja iznimni graditeljski doprinos u cestogradnji s početka 19. stoljeća. Cestu je projektirao arhitekt Frane Zavoreo.
Ova cesta građena je 1810. godine, zanimljivo nikad nije bila dovršena pa je moguće rekonstruirati sve faze njezine gradnje. Građena je, odnosno položena, na strmini Biokova, između 357,41 i 443,73 metara nadmorske visine. Uspon ne prelazi 6%, što ju je trebalo činiti vrlo ugodnom za vožnju zaprežnih kola, jahanje i hodanje.
Danas je ovo poučna staza kojom često šetaju turisti željni aktivnog odmora. Upravo je jesen prilika da vas podsjetimo na ovu stazu jer sada je puno ugodnije hodati Biokovom nego ljeti, kada na ovoj moćnoj planini kamen isijava od visokih temperatura. Uz cestu su postavljene interpretacijske table. One će vam približiti i objasniti način te svrhu građenja ove uistinu posebne i vrijedne ceste.
Razlog zbog kojega vrijedi popeti se francuskom cestom na Biokovo je veličanstven pogled. Naime cijela francuska cesta je svojevrsni vidikovac s kojeg se vide Brele, Makarska rivijera i susjedni otoci. No ne zaboravite kako je ova cesta ipak planinarska staza. Za nju je, iako kvalificirana kao planinarski lagana staza, ipak potrebna primjerena obuća pa šetanje u japankama nije pametna ideja.
Interaktivna karta staze – autor Tamara Kocet, Mak usluge
Dio Napoleonove ceste
Francuzi su za vrijeme svoje vladavine, koja je trajala 5 godina točnije prema povijesnim izvorima od 1808. do 1813. godine, u vrlo kratkom roku izgradili cestu kroz cijelu Dalmaciju. Ova cesta, koja je i danas poznata kao Napoleonova ili Francuska cesta, izgrađena je od Obrovca do Boke kotorske.
Građena je zahvaljujući Napoleonovom vojskovođi i vojvodi Dubrovnika Auguste Marmontu. Njega hrvatska povijest pamti po brojnim naprednim poduhvatima koje je kao vojni zapovjednik Dalmacije i namjesnik Ilirskih pokrajina poduzeo u hrvatskim krajevima.
U ovom dijelu cesta je preko prijevoja Neviste i Poletnice u Brelima Gornjim trebala spojiti Makarsko primorje s francuskom cestom koja je prolazila u Zabiokovlju, relacijom Grabovac –Zagvozd- Župa- Rašćani.
///Istražili smo najljepše planinarske i pješačke staze u Hrvatskoj
Uvrštena u popis kulturnih dobara
Inače Brelani su bili prisiljeni sudjelovati u gradnji ove ceste, a za svoj rad bili plaćeni u hrani. Na žalost, povlačenjem francuske vojske ovaj dio ceste nikad nije završen. Ipak, vrijedne ostatke suhozida ove ceste možete vidjeti pod Nevistom i pod Poletnicom.
Posebna je ovo staza jer nigdje se ne mogu kao ovdje tako dobro razumjeti tehnologija gradnje, način trasiranja i faze građenja. U hrapavom biokovskom kršu ove serpentine predstavljaju trijumf tadašnje cestogradnje. Uvrštena je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske dana 25. rujna 2017. godine.
– Danas, kada smo zemlju ispresijecali cestama i prugama, možda uopće ne možemo razumjeti kako su žitelji Podbiokovlja morali doživjeti fizičku transformaciju dotad prijetećeg planinskog masiva. U njemu su se, odjednom, pojavile nove pravolinijske dominante: “francuska cesta” – ili napuštena kraljevska cesta Strada reggia per Macarsca abbandonata, kako je bilježi prva katastarska karta Brela iz 1834. – te Rodićeva “austrijska cesta” preko Staze, izgrađena u drugoj polovini stoljeća, kojom je čovjek sada mogao za deset lula doći do Vrgorca. Prva je ostala nedovršenom, kao potvrđujući Napoleonove riječi u pismu general Berthieru od 26. listopada 1804. – Iskustvo pokazuje da je najveća greška u generalnom upravljanju – pokušavati učiniti previše. Ipak, taj ulomak ceste poviše Brela ostao je kao izniman graditeljski doprinos u cestogradnji ranog modernog doba u Dalmaciji. Danas se po njemu šećemo kao da je planirana da bude najljepši vidikovac na najljepšoj hrvatskoj planini, napisao je Josip Belamarić u znanstvenom radu “Francuska cesta” na Biokovu poviše Brela.
Izvor: Brela.hr
