Zadar većina putnika prepoznaje po rimskom Forumu, crkvi svetog Donata, Morskim orguljama i Pozdravu Suncu. No samo dvadesetak minuta hoda od povijesne jezgre skriva se jedna od najneobičnijih zadarskih priča. U perivoju uz uvalu Maestral, u gradskom predjelu Brodarica, posjetitelje dočekuje monumentalna Sfinga nastala iz ljubavi i sjećanja na prerano preminulu suprugu.
Duga oko pet i visoka oko tri metra, zadarska Sfinga ubraja se među najveće takve kipove u ovom dijelu Europe. Za razliku od svojih drevnih egipatskih uzora, nije nastala kao čuvarica grobnice, nego kao spomenik ljubavi. Upravo je zato prati legenda da ispunjava ljubavne želje svima koji joj ih povjere.
Morske orgulje i Pozdrav Suncu nezaobilazne su postaje svakog obilaska Zadra, ali Sfinga otkriva posve drukčije lice grada. Ovo je priča o ljubavi, umjetnosti, obiteljskom perivoju, gradskim legendama i neobičnom spomeniku koji je više od stoljeća preživljavao promjene, oštećenja i potragu za navodno skrivenim blagom.
Zadarska sfinga i njena povijest
Zadarska Sfinga izrađena je 1918. godine u perivoju vile Attilia u zadarskom predjelu Brodarica. Podigao ju je zadarski konzervator, slikar i umjetnik Giovanni Smirich, poznat i kao Ivan Smirić, u spomen na prerano preminulu suprugu Attiliju.
Sfinga je bila dio romantično oblikovanog perivoja uz vilu Attilia, u kojem je Smirich podigao i eksedru, odnosno polukružni arhitektonski prostor namijenjen odmoru.
Zadarska sfinga duga je pet, a visoka tri metra. Ispred nje nalazio se bazenčić u kojem su plivale zlatne ribice. Na glavi ima tipično egipatsko pokrivalo nemes, koje je s bočnih strana ukrašeno hijeroglifima. Njezina specifičnost je što umjesto prednjih lavljih šapa ima ljudske ruke koje drže mač, no on je razbijen nakon drugog svjetskog rata, baš kao i reljef orla na prsima.
Tijekom godina o zadarskoj sfingi kružile su brojne legende, a neke od njih su bile dijelom odgovorne za uništavanje i propadanje kipa. Pričalo se tako kako se ispod sfinge nalazi zakopano blago, što je za posljedicu imalo pojavu brojnih “istraživača” koji su svojim iskapanjima oštetili kip. Postojala je i legenda kako je kip sfinge zapravo grobnica.
Obnovljena Sfinga ponovno privlači posjetitelje
Zadarska Sfinga desetljećima je bila zapuštena i izložena propadanju, no njezina je obnova završena u sklopu europskog projekta RECOLOR. Konzervatorsko-restauratorski radovi na očuvanju skulpture provedeni su 2022. godine, a izrađena je i projektna dokumentacija potrebna za daljnje uređenje cijelog perivoja.
Revitalizacija prostora nastavila se i tijekom 2023. i 2024. godine, faznim uređenjem parkovnih arhitektonskih elemenata te radovima na sanaciji školjkastog bazena ispred skulpture. Lokalitet je dobio informativnu signalizaciju, virtualnu turu, promotivno-edukativni video i 3D model, čime je jedna dugo zanemarena zadarska priča približena stanovnicima i posjetiteljima.
Perivoj u kojem se nalazi Sfinga javno je dostupan i ulaz se ne naplaćuje. Smješten je uz obalu u predjelu Brodarica, približno dvadeset minuta ugodne šetnje od zadarskog Poluotoka. Do Brodarice se može stići i barkom zadarskih barkajola, što obilazak Sfinge pretvara u još zanimljiviji gradski doživljaj.
Fotografije: Bojan Bogdanić, izvor: Turistička zajednica grada Zadra
