Jeste li znali da je iz Zagreba u svijet krenula prva mehanička olovka?

Jeste li znali da je upravo iz Zagreba u svijet krenula prva mehanička olovka, preteča modernih sredstava pisanja, čiji je izumitelj Eduard Slavoljub Penkala rođen prije točno 150 godina?

Možda niste znali, kad se potpisujete na važne dokumente ili rukom ispisujete rečenice, nalivpero ili kemijska olovka koju koristite povezuje vas sa Zagrebom.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Njih je izumio Eduard Slavoljub Penkala, kemičar i izumitelj poljskog porijekla koji je 1871. godine rođen na području današnje Slovačke. Diplomirao je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Dresdenu 1898. godine. U Zagreb se doselio 1900. godine te je ovaj grad odabrao za mjesto svojeg života i službovanja (imenovan je kraljevskim tehničkim nadzornikom) i u njemu je umro 1922. godine.

Neobično kreativnog duha, Slavoljub Penkala zaslužan je za osamdesetak izuma primjenjivih u svakodnevnom životu s područja mehanike, kemije, fizike, zrakoplovstva, itd.

Neki od revolucionarnih izuma ing. Slavoljuba Penkale su: 
• mehanička olovka 
• nalivpero s krutom tintom 
• držač nalivpera i olovke, tzv. ´knipsa´ 
• termofor i termos boca 
• rotacijska četkica za pranje zubi 
• ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče) 
• deterdžent za pranje rublja 
• sredstvo za uništavanje insekata 
• sustavi za mjerenje protoka tekućina 
• preparat ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima 
• kočnice za vagone 
• sastav tračnica 
• manometar 
• dinamometar 
• specijalni mikrofoni 
• prislušni uređaji

Ipak, Penkala najpoznatiji je po izumu mehaničke olovke pa se s punim pravom može reći da je Zagreb domovina suvremenog načina pisanja.

Penkala je 1906. godine patentirao mehaničku olovku pod nazivom “penkala”, kako je Zagrepčani i danas kolokvijalno zovu, a te je godine otvorio i prvu radionicu u današnjoj Praškoj ulici u Zagrebu. Otud su mehanička olovka i nalivpero, koje je patentirano 1907. godine, krenuli u svijet, a ubrzo su se prodavali u čak 70 zemalja.

Kakav je ugled tadašnji Zagreb uživao u sve razvijenijoj industriji pismenosti u svijetu svjedoči i podatak da se poslije II. svjetskog rata u Zagrebu servisiranjem pisaćeg pribora bavilo čak 27 obrtnika, a da je u našem gradu, u Klaićevoj ulici, bila i tvornica pisaćeg pribora Pelikan. Nedvojbeno, Zagreb je u to vrijeme bio europski centar proizvodnje pisaćeg pribora.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Stoga ne čudi da će mnogi posjetitelji Zagreba, domovine modernog pisaćeg pribora, kao poseban suvenir ponijeti upravo mehaničku olovku ili nalivpero, replike izuma Eduarda Slavoljuba Penkale koji je zauvijek promijenio način na koji pišemo i potpisujemo se.

I za kraj još par zanimljivosti koje svakako treba istaknuti. Kako je Penkala bio strastveni lovac, često bi ga u šumi zatekla noć. Njegovi prijatelji koji su ga pozivali u lov, neobično su se iznenadili kada je Penkala u dubokoj šumi, u sumrak, odjednom svima osvijetlio put džepnom električnom svjetiljkom. Odmah su se oko njega okupili njegovi prijatelji, tadašnji načelnik grada Zagreba Heinzel, arhitekt Erlich, kipar Frangeš, prof. Kršnjavi i drugi. Svijetlili su na sve strane i bili oduševljeni «modernim lampašom».

Htjeli su da se ta baterijska svjetiljka proizvodi za prodaju, no nitko nije imao tako veliki kapital kako bi mogao otvoriti tvornicu baterija. Tako je baterijska svjetiljka ostala bez financijera, a Penkala je izradio tek nekoliko prototipova za svoje prijatelje. 

Priča o prvoj mehaničkoj olovki i inovatoru Penkali je priča koju svi turisti u Hrvatskoj, a pogotovo u Zagrebu moraju čuti, a mi kao domaćini moramo biti ponosni na istu i ispričati je.

Foto: TZGZ / Izvor: TZGZ, TOZ Penkala

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije