Kićenje božićnim zelenilom odvraća nesreću i simbolizira rađanje novoga života

Bršljan u božićnim običajima na ovim prostorima ima posebnu simboliku. Njime su se kitile kuće, štale i staje u danima prije Božića. Kao biljka koja i zimi ostaje zelena, simbolizira trajnost i vječnost. Još je u drevnom Egiptu bršljan bio posvećen Ozirisu, božanstvu koje umire i uskrsava, simbolizirajući izmjenu godišnjih doba i obnavljanje prirode. Njegov je grčki pandan Dioniz, čija je glava ovjenčana bršljanom. I Južni Slaveni, smatrali su bršljan vezom između svijeta ljudi i podzemnog carstva mrtvih pa je zato bio i dio obreda na velikim godišnjim praznicima koji nose obilježja prijelaza, kao što su Božić i Uskrs.

I u kršćanskoj tradiciji bršljan se povezuje sa smrću i besmrtnošću. Zbog svojstva da prianja uz podlogu, ljudima je simbolizirao trajnost i vječnost. Vjerojatno je zbog toga, svog vječnog zelenila, kao i zbog zaštite od zla, sađen i na grobljima. U hrvatskoj katoličkoj duhovnosti bršljan je sveta biljka jer se, po predaji, Isus rodio u štalici obrasloj bršljanom.

KIĆENJE ZELENILOM STARI OBIČAJ, A KIĆENJE DRVA DOŠLO IZ GRADOVA

Članak se nastavlja ispod oglasa

Kićenje božićnim zelenilom i kićenje božićnog drvca podrijetlom su dvije različite pojave. Kićenje božićnim zelenilom doista je stari običaj, dok je kićenje božićnog drvca došlo iz gradova, a na selu se proširilo u 19. stoljeću. Božićnim zelenilom granama javora, bršljana, kadulje, masline kitila su se kućna vrata, vrata sjenika, dvorišta, svinjca pa i kokošinjca. Kićenje božićnim zelenilom odvraća nesreću i simbolizira rađanje novoga života. Postoji i vjerovanje da je bršljan izrastao iznad vrata gdje se Isus rodio. Kada su Židovi, tražeći Isusa da ga ubiju, ubijali djecu, domaćini su na vrata kuće gdje se rodio stavili bršljanovu grančicu i tako su vojnici mislili da su već bili tu.

Kićenje bršljanom u jadranskom području i njegovu zaleđu nazivaju gobin odnosno gobinjanje. Gobinjanje je naziv za božićno kićenje u stonskom kraju, a u okolici Neuma gobin je naziv za grane bršljana kojim su se prije sunca kitili domovi, groblja, štale, torovi, njive.

U ŠIBENSKOM KRAJU BADNJAKU SE NAZDRAVLJALO IZ SUSKA

Adventski i blagdanski običaji šibenskog zaleđa prepuni su simbolike, obiteljskog zajedništva oko ognjišta i radosti iščekivanja. Neki su se, u nešto izmijenjenom obliku, zadržali sve do danas, a mnogi pripadaju našoj vrijednoj nematerijalnoj kulturnoj baštini. Ove godine, kada su nam uskraćene neke moderne blagdanske navade, prisjetimo se blagdana kako su ih doživljavali naši stari, ukrasimo naša vrata bršljanom, zapalimo badnjak i darujmo crvenu jabuku. Na dobro vam došao Božić.

Badnjak je naziv za Badnji dan, Badnjicu, i za drvo badnjak. Na taj se dan posprema kuća, kiti bor i postavljaju jaslice. Ujedno je to i dan posta i priprave za Isusovo rođenje. Zadaća muškaraca bila je da od hrasta pribave badnjak, podeblju hrastovu granu, koji se navečer unosio u kuću i stavljao na vatru u ognjištu, a nazdravljalo se iz suska, drvene čaše za vino.

Božić u narodu označava početak nove godine. Brojni božićni običaji, poput sijanja pšenice, zelenog bora, božikovine ili bršljana, simboliziraju želju za blagostanjem u idućoj godini. Taj običaj seže još do starih Rimljana, koji su novogodišnjim okićenim granama darivali najbliže. Za Božić se prisjećalo onih koji više nisu s nama i izglađivale su se zavade. Od davnih dana se i darivalo, samo što je tradicionalni dar bila crvena jabuka. Nakon blagdanskog ručka odlazilo se čestitati susjedima, nešto što ćemo ove godine možda preskočiti, ali neka nam to ne pokvari davnu radost i ljepotu ovog blagdana.

Izvor: NP Krka / M. Dragić: Duhovna baština Hrvata… God. Titius, god. 3, br. 3 (2010.)
Naslovna fotografija : Pixabay.com

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.