Kornati i Kurnatari i priča o gajetama

Kornati su nacionalni park koji privlači nautičare cijelog svijeta, no malo njih zna priču o životu na Kornatima. Posjedi na Kornatima u pravilu su privatna vlasništva. Posjedi ovdje se u pravilu sastoje od velikog pašnjaka odnosno krša, više manjih obradivih površina i kuće. Kornati su specifično nastanjeno područje, a Kurnatari zapravo žive izvan Kornatskog arhipelaga najčešće na Murteru, Betini i Zaglavu, pa je kornatska kuća zapravo druga kuća u svakom smislu i po važnosti, veličini pa i opremljenosti.

Kornatska kuća je krajnje skromno sklonište, ali neophodno za korištenje posjeda i s brojnim namjenama za odmor, za čuvanje alata i druge opreme, prehranu, privremeno skladištenje kornatskih proizvoda, kao sklonište od nevremena.

U Kornatima se razlikuju kuće na “vlastitom posjedu” od “kuća u portu” . Da bi lakše koristio svoj posjed u Kornatima, daleko od svog domicilnog naselja, vlasnik je morao u najbližoj uvali, gdje je mogao sigurno vezati brod, sagraditi kuću. Ali malo je vlasnika imalo imalo svoj posjed u pogodnoj uvali, pa su kuće u portu u pravilu izgrađene na „tuđem” terenu, ili kao što je to slučaj u Vruljama na nasipu na moru. U oba slučaja, prostor se je morao štedjeti, pa su kuće građene na najmanjim mogućim česticama i u gustim nizovima.

“Kuća u portu” zaostaje od “kuće na posjedu” po kvaliteti izgradnje i pravilu je prizemnica koja ne prelazi visinu od 220 cm, građena je od kamena, a osim vrata, na kući se je mogao nalaziti i mali prozorčić zvan hurijada dimenzija 60×50 cm.

Da bi ostao u Kornatima, Kurnatar je morao biti oboružan mnogim znanjima i vještinama. Morao je biti mornar, pastir, težak, ribar, obrtnik, kuhar…i sve to u jednoj osobi. Što se donese sa sobom, to se u Kornatima ima, što se popravi ili napravi s tim se raspolaže.

GAJETA – OBITELJSKI BROD

Jasno je kako je ovdje svatko morao imati brod. Brod je najprije trebao biti multifunkcionalan, a to znači da je morao biti, slikovito kazano, i ribar i težak i transporter. Što je moguće lakši za ribolov, što teži i čvršći za jedrenje i transport, što veće zapremnine za poljoprivredne poslove i prijevoz dobara.
Odnosno to su trebala biti tri broda u jednom. Druga važna odrednica ovog broda je relativna lakoća upravljanja, jer je njima upravljala obiteljska posada. Gajeta je dakle obiteljski brod. Kad kažemo obiteljsko do znači tolik da s njime u normalnim okolnostima može upravljati jedna osoba u punoj snazi netko obično slabašniji od ukućana dijete ili starac.

Gajeta nije bila laka na veslu i ondašnje oceanske razdaljine do kornatskih porata, uz nesretan kurenat, prevaljivalo se satima, a ponekad i danima. Na veslu su bili puno lakši kaići, koliko zbog veličine toliko i zbog drukčije konstrukcije. No kaići su imali tu manu da zbog male zapremnine nisu mogli prevoziti travu, ni drva, ni mast, ni masline, ni barila usoljene ribe… Tko je imao samo kaić, morao je posuđivati gajetu, a brod je kao žena i nerado se posuđuje drugima.

Kažu i kako je razlog tome bio je i to što je, naravno, svaka gajeta imala i svoju ćud od slaba na burtižu, teška na veslu, vergulasta…pa se nenaviklu novom korisniku mogla dogoditi i nevolja. Mnoge su gajete zbog svojih osobitih karakteristika, ali i onih svojih vlasnika, uz službeno ime iz papira, dobivale i nadimke Joškovica, Lupežica ili Popivača

Nekada vinogradi, danas masline i turizam

Danas u Kornatima vinove loze više nema, a procjenjuje se da se na području NP Kornati nalazi oko 18 000 stabala maslina. Udio obradivih površina danas je isti kao nekada, samo su one najvećim dijelom zapuštene. Maslinici zauzimaju 5,17% ukupne površine Nacionalnog parka. Ostatak površine zauzimaju uglavnom kamenjarski pašnjaci koje „održava“ upravo ovčarstvo. U novije vrijeme vlasnici polako odustaju od stoke i okreću se lakšim turističkim djelatnostima. Prema dostupnim podatcima, danas se na području parka nalazi oko 2000 grla ovaca.

Očuvanje ovčarstva na Kornatima omogućava očuvanje vrijednih kamenjarskih pašnjaka, a gastro manifestacija Dani Kornatske janjetine jedna od mjera kojima se pokušava potaknuti Kurnatare za očuvanjem te važne tradicijske djelatnosti na području Kornata.

Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.

Kornatski arhipelag, prostire se na površini od oko 320 km2, a ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.

Izvor i fotografije: Nacionalni park Kornati