Ljepota Nacionalnog parka Plitvička jezera odavno je poznata. Uostalom upravo su Plitvička jezera proglašena prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj kao “predjel naročite prirodne ljepote”. Kada su među prvima u svijetu uvrštena na UNESCO-v Popis svjetske baštine, jedan od kriterija jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog kojeg su odabrana je bilo i to što područje “sadrži izniman prirodni fenomen ili je područje iznimne prirodne ljepote i estetske važnosti”. Zimi, ta ljepota još više dolazi do izražaja. Niske temperature i snježni pokrivač još su dodatno uljepšali krajobraz Plitvičkih jezera u što se možete uvjeriti i sami, ako posjetite video stream uživo na službenim stranicama Nacionalnog parka. Veliki slap i Sastavke samo su dva od više od 90 slapova razasutih po Nacionalnom parku.
No, najupečatljiviji element iznimne prirodne ljepote i estetske važnosti Plitvičkih jezera su prirodni krajobrazi kaskadno položenih 16 jezera, jedinstvene modro-zelene boje, spojeni slapovima raznih oblika koji se prelijevaju preko sedrenih barijera obraslih mahovinama, sve to unutar gustog šumskog kompleksa i dinamičnog planinskog reljefa.
KRAJOBRAZ PLITVIČKIH JEZERA MIJENJAO SE TIJEKOM DUGOG NIZA GODINA
Crna Rijeka 1952.-2019.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezeraProšćansko jezero 1921.-2019.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezera
Povezanost krajobraza i voda vidljiva je na svakom koraku, a svaki se krajobraz s vremenom mijenja. Utjecaj čovjeka na formiranje i mijenjanje prirodnog i kulturnog krajobraza, pa tako i vode u krajobrazu, je neupitan. Ni Plitvička jezera nisu izuzetak. A kako i koliko se krajobraz i voda na području Plitvičkih jezera mijenjao može se najbolje vidjeti iz kolaža starih i današnjih fotografija.
Kozjački mostovi 1930-2019.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezeraKanjon Korane 1952.-2019.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezera
Naseljavanja ljudi u ove prostore podrazumijevalo je krčenje šume i pretvaranje šumskih površina u livade i oranice, čime su stvoreni danas dominantni kulturni krajobrazi u okolici naselja. Jedan od razloga naseljavanja bio je i korištenje snage vode. Tako su se na glavnim tokovima, slapištima i sedrenim barijerama podizale mlinice, stupe i pilane. Bilo je to duž Bijele rijeke, Crne rijeke, Korane, na Burgetu, Devčićevac na Labudovcu.
Slapovi Milke Trnine 1933.-2019.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezeraDonja Jezera 1933.-2019.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezera
Krajem 19. stoljeća počinje i razvoj turizma ovog područja području u vidu izgradnje prvih objekata s turističkom namjenom te posjetiteljske infrastrukture oko jezera. Prve staze oko Kozjaka uređene su 1888., a do početka 20. stoljeća, uređeni su putevi i mostići jezerskim područjem, kao i okolnim područjem prema Medveđaku, na više-manje istim trasama na kojima postoje i danas.
Izvor i foto: Nacionalni park Plitvička jezera
Naslovna fotografija: Screenshot video stream Nacionalni park Plitvička jezera