Kvaliteta vina varaždinskog kraja potvrđena na ovogodišnjem Decanteru

Pitomi, idilični brežuljci varaždinskog kraja s vinogradima i klijetima mjesta su na kojima se već tisućljećima njeguje kult vina. Već davne 1209. godine hrvatski kralj Andrija II Poveljom dodjeljuje status slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, a zauzvrat između ostalog prilikom izbora župana na Dan sv. Martina moraju dati 20 kablova vina.

A i jedna od prvih tvornica šampanjca izvan Francuske ona dr. Haltera, bila je podignuta davne 1859. godine u Varaždinu. Šampanjac se skladištio u podrumima Starog grada. I već na prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj izložbi u Zagrebu 1864. godine šampanjac je nagrađen diplomom za kvalitetu. Danas vinskom kartom vladaju neki novi igrači koji se na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu nameću svojom kvalitetom.

– Nova zvijezda na vinarskoj karti Hrvatske svakako je Varaždinska županija. Regije poput Slavonije, Međimurja ili Istre unazad nekoliko godina ili desetljeća već su se nametnule svojom kvalitetom, proizvođačima i marketingom. Zahvaljujući Varaždinskoj županiji koja je financira ocjenjivanje na Decanteru, vina varaždinskog kraja prošle su godine ostvarila zapažen rezultat, da bi ove godine i s brojem medalja i s kvalitetom vina postala druga u Republici Hrvatskoj, naglasio je Miran Bojanić Morandini, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije.

Najprestižnije svjetsko natjecanje – 18. Decanter World Wine Awards 2021. u Londonu donio je potvrdu vrhunske kvalitete vinara iz Varaždinske županije koji su osvojili ukupno osam srebrnih i 26 brončanih medalja. Tako je Varaždinska županija danas po broju medalja, priznanja i prijavljenih uzoraka druga najuspješnija u Hrvatskoj, odmah iza Istarske, a nagrađeni vinari na ovogodišnjem su Decanteru osvojili 12 medalja više u odnosu na prošlu godinu.

Srebrne medalje dobili su: deMarVina, Vinarija Košćak, Vinarija Kopjar, Vinski hram Kotolenko i Vinarija Stručić.

Bronce su osvojili: deMarVina, Vinarija Mežnarić, Vinarija Najman, Vinarija Makar, Vinska kuća Kirić, Vinarija Košćak, Vinarija Kopjar, PZ Ivanec, Kaznionica Lepoglava, Lovrini vinogradi, Vinski hram Kotolenko, Vinarija Stručić, Vinarija Šafran i Dvorac Maruševec.

– To je tek početak vinarske priče u regiji u kojoj je tradicija stara tisućama godina, međutim nedovoljno turistički i gastronomski valorizirana. Varaždinska županija i Turistička zajednica Varaždinske županije trude se na svim predstavljanjima i u svim prilikama, pa tako naravno i na Špancirfestu, ponuditi i promovirati vina varaždinskog kraja. Ovaj vjetar u leđa drugu godinu za redom dokaz je sustavnog rada i kvalitete i nadamo se da će uroditi nekim budućim vinskim cestama, kušaonicama vina. Za sada, dok ne bude značajnijeg iskoraka i u tom prezentacijskom dijelu, ostaje projekt Turističke zajednice Varaždinske županije pod nazivom Agroturizam s pričom koji tek počinje i u njemu za sada svoju prezentaciju ima tek nekoliko vinara, rekao je na kraju Morandini.

Vinska regija Bregovita Hrvatska

Bregovita Hrvatska proteže se cijelim središnjim i sjeverozapadnim dijelom Hrvatske, a obuhvaća vinske položaje Međimurje, Zagorje, Prigorje, Plešivicu i Moslavinu. U ovoj regiji vinogradari pretežito sade i uzgajaju bijele vinske sorte kao što su rajnski rizling, sauvignon bijeli, pinot sivi i bijeli, chardonnay, silvanac zeleni, graševina i muškat žuti, ali i stare autohtone sorte kao što su škrlet iz Moslavine, pušipel iz Međimurja ili pak kraljevina. Iako bijele prevladavaju, na području uspijevaju i neke crne vinske sorte kao što su pinot crni i frankovka.

Internacionalne sorte sade se na svim vinogorjima Bregovite Hrvatske, dok su one lokalne raspoređene po vinskim položajima. Škrlet tako raste samo u Moslavini, dok kraljevina raste po cijelom Prigorju uz pojedine nasade u drugim dijelovima regije.

U ovoj regiji nema vinarija s velikom proizvodnjom kao što je to slučaj u Slavoniji i Podunavlju, nego je riječ o manjim, obiteljskim vinarijama. Na brežuljcima tik uz vinograde, u kletima i vikendicama s podrumima, počela su tako nastajati neka od najboljih vina ovog područja. Bregovita Hrvatska posebna je i po sve intenzivnijoj proizvodnji pjenušaca kojoj pogoduju klima i tlo ove regije, i to osobito na Plešivici, a upravo se kraljevina kao sorta pokazala kao izvrstan izbor za tu namjenu.

Naslovna fotografija: Arhiva Vinarija Šafran/ Turistička zajednica Varaždinske županije