Lošinj – prirodni centar za rehabilitaciju nakon koronavirusa?

Poznata je činjenica kako je naš otok Lošinj klimatsko lječilište i to zbog zraka odnosno mirisa koji proizvodi alepski bor u kombinaciji sa morem. Lječilišna klima, bogata bioraznolikost ljekovitih biljaka i esencijalnih ulja, jedinstveni spoj prirodnih morskih aerosola u kombinaciji s čistim zrakom i morem, temelj su tradicije zdravstvenog turizma na Lošinju, dulje od 125 godina.  

Inače manje je poznato kako alepski bor zapravo ne potječe s Lošinja nego je tamo davno zasađen, te je netko nekada zapravo sasvim slučajno ovim činom omogućio Lošinju da postane otok vitalnosti odnosno klimatsko lječilište. Isto tako možda nije dovoljno poznato kako Lošinj ima više od 260 sunčanih dana godišnje.

Na području otoka Lošinja, vegetacija je bujna cijelu godinu, a bilje snažno utječe na kvalitetu aerosola i mikroklimu. Naime, još od davnina posebno se preporučao boravak u gustim crnogoričnim šumama svim oboljelima od plućnih bolesti, a povoljan utjecaj bora na dišne organe je i znanstveno dokazan.

Osim borova, uz lošinjske šetnice nalazimo puno zimzelenih stabala svijetlozelenih iglica i crvenkaste kore drveta, tamarisa čiji sok umiruje kašalj. U lipnju davne 1892. godine, zahvaljujući mnogobrojnim istraživanjima te iskustvima i svjedočanstvima onih kojima se zdravstveno stanje popravilo tijekom boravka na Lošinju, Mali i Veli Lošinj proglašeni su klimatskim lječilištima.

LJEKOVITO BILJE I MIOMIRSNI VRT DOBITNA KOMBINACIJA

O miomirisnim vrtovima Lošinja već je pisala naša blogerica Blanka Kufner. U ovom vrtu pronaći ćete pd otočkih samoniklica poput kadulje jedne od najljekovitijih biljaka na svijetu koju na lošinju zovu „kuš“ ili smilja po lošinjski „magriž“ do „udomaćenica“ poput aloje ili lavande, koje su čuveni lošinjski moreplovci davno donijeli s dalekih obala.

Samo u ovom vrtu raste više od 250 vrsta mirisnog bilja koje oplemenjuje lošinjsko-cresko otočje. Vrtna biljna staništa uokviruju kameni suhozidi – gromače. Iz vrta se pruža prekrasan pogled na najljepše lošinjske uvale pa sve do planine Velebit. Na Lošinju je zabilježeno 1200 biljnih vrsta, a čak 230 vrsta ljekovitog bilja.

Miomirisnim događanjima i izletima Vrt potiče u svijesti gostiju sljubljivanje pojma Lošinj s pojmom miomirisnog otoka. Otok tako postaje sinonim za miomirisni mediteranski krajolik. Zanimljivo kako je Lošinj i ovi vrtovi zapravo zanimljivi cijelu godinu, a ne samo ljeti, a upravo sada zapravo bilo bi idealno otići na Lošinj.

IDEALNO MJESTO ZA OPORAVAK KOD BOLESTI DIŠNIH PUTOVA

Nakon svega navedenog jasno je kako je otok Lošinj idealan za liječenje bolesti dišnih puteva i svakako se preporuča boravak na Lošinju za razliku od urbanih središta u kojima se bilježi konstantan rast broja oboljelih od kroničnog opstruktivnog bronhitisa, alergijske astme ili kronične opstruktivne bolesti pluća. Lošinj je preporučen od Pulmološkog društva Hrvatske kao destinacija zdravlja za pulmološke probleme.

Prijedlog da isprobaju zrak na Lošinju u kasnu jesen i zimu možda treba uputiti i onima koji su preboljeli koronavirus. Zapravo se svakako čini dobra ideja otići na Lošinj i revitalizirati se miomirisima i posebnim zrakom koji će svakako pomoći u oporavku onih koji su imali problema s dišnim putevima.

Lošinj tako u doba pandemije koronavirusa zapravo može “profitirati” jer ova destinacija je prirodno svojevrsni centar za rehabilitaciju kod pulmoloških problema.

Naslovna fotografija: Miomirisni vrt Lošinja