Međunarodni dan planina: planine mogu pokrenuti turizam

Želiš češće vidjeti naše priče?

Odaberite Turističke priče kao svoj izvor na

Međunarodni dan planina obilježava se od 2003. godine, 11. prosinca, odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Ovogodišnji Međunarodni dan planina održava se pod geslom Bioraznolikost planina. Gorsko i planinsko područje zauzima petinu ukupne površine Hrvatske, a većina planina pripada Dinarskom gorju. Hrvatske planine nisu visoke i među njima nema vrhova viših od 2.000 metara i lako su dostupne planinarima i turistima. Najviše planine u Hrvatskoj su Dinara, Biokovo i Velebit. Većinom zaštićene, planine su označene kao jedan od načina kojim bi se oporavio turizam u post-covid razdoblju.

Planine osiguravaju najveću količinu slatke vode, reguliraju klimu i kvalitetu zraka, staništa su četvrtine biljnih i životinjskih vrsta, dok 15% svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima. Ipak, njihova je biološka raznolikost ugrožena zbog klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorištavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnje. Uz prirodne katastrofe, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.

– Brojni navedeni faktori ne ugrožavaju samo jedinstvene prirodne vrijednosti planina, već dovode u pitanje i opstanak lokalnih zajednica u planinskim područjima. Moramo biti svjesni kako će se neodržive aktivnosti u prirodi u konačnici uvijek odraziti na ljude, i to najčešće ne na one koji te aktivnosti provode, ističe voditelj WWF-ovog programa za zaštićena područja Marko Pećarević, koji preporučuje da se politike specifične za planine, uvrste u nacionalne strategije održivog razvoja.

PLANINE KAO TURISTIČKA ATRAKCIJA

Planine čine veći dio zaštićenih područja u našoj regiji. Na konferenciji o utjecaju pandemije Covid-19 na zaštićena područja, koju su organizirali Svjetska organizacija za zaštitu prirode – WWF i Parkovi Dinarida, istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć. I dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli nadomjestiti prihode zbog masovnih posjeta koji su uslijedili nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inozemstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg djela planiranog budžeta. Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i iznajmljivanja smještaja.

– Još uvijek je neizvjesno koliko će pandemija trajati i koliko je vremena potrebno da se situacija u zaštićenim područjima normalizira. Ispred parkova, ali i Vlada regije, sada je veliki izazov da pronađu mehanizme i načine koji će pomoći da se kriza izazvana pandemijom što lakše prevlada. U tom smislu planine kao značajne turističke atrakcije, koje pružaju staništa zaštićenim vrstama, uz njihovu održivu valorizaciju mogu biti jedna od poluga koja će aktivirati turizam, odgovorne posjetioce i generirati potrebne prihode kako zaštićenim područjima tako i lokalnoj zajednici, napominje izvršni direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak.

Upravo planine, koje su simbol Dinarskog lukaimaju izuzetno vodno, šumsko i pejzažno bogatstvo te su staništa brojnim zaštićenim vrstama. Osim toga one pružaju i značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam, poljoprivredu i obrtništvo te mogu unaprijediti razvojne modele zaštićenih područja naše regije.