Uz trkače i planinare, prostrane i šumovite obronke Medvednice za rekreaciju koriste i biciklisti. Za one koji na Medvednicu kreću na dva kotača na raspolaganju je čak devet uređenih i dobro označenih staza različitih dužina i zahtjevnosti – jedna grebenska i osam kružnih.
Budući da svaka staza ima dodirnu točku s nekom drugom, moguće ih je kombinirati i osmisliti vlastitu rutu. Dakako, staze ne zaobilaze sljemenske atrakcije i planinarske domove, pa biciklisti uvijek mogu zastati radi razgledavanja ili okrijepe.
Medvednica je izuzetno rijedak primjer ulaska parka prirode u glavni grad. To je prostor u kojem se prirodne i kulturno povijesne vrijednosti međusobno isprepliću i uvjetuju. Ta velika, blagotvorna planina stanovnicima grada bila je drvo, ugljen, sol, kamen, srebro, voda i mlin… i uopće, izvor života i zaštita.
Osim standardnih biciklističkih staza, Medvednica ima poslasticu za iskusne brdske bicikliste željne izazova i uživanja u prirodi. Posebna “Enduro” staza je izazovna, spaja Sljeme i grad Zagreb, a duga je oko šest kilometara. Uz potrebnu dozu adrenalina biciklistima pruža i neponovljiv šumski ugođaj.
Kada ste na Medvednici ne propustite špilju Veternica
Iako bi mnogi radije odabrali suncem obasjana prostranstva Medvednice od njenog mračnog i hladnog podzemlja, špilja Veternica iz puno razloga zaslužuje vaš posjet.
S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj. Njezina dužina stalno “raste” nakon istraživačkih pohoda revnih zagrebačkih speleologa. Međutim, i “obični” turisti uz vodstvo stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih brojnih tajni.
Iako na prvi pogled možda nije atraktivna poput nekih drugih turistički uređenih špilja, Veternica je možda baš zato i zanimljiva i skriva brojne detalje koji se drugdje rijetko viđaju. Tako u ovoj špilji možete vidjeti vrtložne lonce, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato, Kameni slap. Tu je i Zdenac želja u Koncertnoj dvorani kao i fosili pradavnih školjaka i ježinaca.
Špilja je nastala u takozvanom krškom džepu jugozapadnog dijela Medvednice i to poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama. Zbog svojih je ukupnih vrijednosti Veternica još 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode. Zapravo za ovu spilju se može reći kako se radi o najstarijem arheološkom lokalitetu Zagreba. Upravo u njezinoj tami sačuvani su dokazi o burnom životu proteklih tisućljeća, od neandertalskih praljudi, preko rimskih vojnika i srednjovjekovnih razbojnika, do modernih pustolova i turista.
Pradavni su Zagrepčani, neandertalski lovci musterijanske kulture, štovali kult špiljskog medvjeda koji je bio vrlo čest stanovnik špilje. Osim njega, u Veternici su svoje tragove ostavile i druge davno izumrle životinje: špiljski lav, leopard, špiljska hijena, nosorog, pragovedo i golemi jelen.
Danas, zanimljivim i atraktivnim mračnim kanalima Veternice gospodare tajanstveni noćni letači – šišmiši. Prema podacima Parka prirode Medvednica zabilježeno je čak 18 vrsta, a njih 12 stalno zimuje u Veternici. Stoga u zimskom razdoblju špilja nije otvorena za posjete. Na taj način nitko ne ometa šišmiše u osjetljivom razdoblju hibernacije odnosno zimskog sna. Zbog njih su na ulazu Veternice postavljena i posebna rešetkasta bat friendly vrata. Ona šišmišima omogućavaju nesmetan prolaz, a sprečavaju ulaz nezvanih posjetitelja. Tako štite ove neobične životinjice i njihov špiljski dom.
Sve upute i detalje za posjetu ove zanimljive špilje možete pronaći na stranicama Parka prirode Medvednica.
Izvor i foto: Park prirode Medvednica
