Muzej krapinskih neandertalaca – Vrata koja vas vode u povijest

Od svih mjesta pogodnih za život, sa svim svojim prednostima i nedostacima, neandertalci su odabrali špilju na Hušnjakovu brdu. Svidjelo im se.

Špilja je djelovala sigurno, prostrano i – što je najvažnije – u nju se cijela jedna obitelj mogla skloniti od vremenskih nepogoda i drugih opasnosti koje su prijetile sa svih strana. Lovci su također bili zadovoljni zatečenim. Brežuljci su bili šumoviti, a šume nastanjene životinjama i bogate hranjivim bobicama. Osim bobica, i druge hrane bilo je u izobilju jer da nije bilo tako, vjerojatno se ne bi dugo zadržavali, već bi krenuli dalje, potražiti neko bolje mjesto. A bolje mjesto od ovog nisu mogli niti zamisliti.

VRATA KOJA VAS VODE U PRAPOVIJEST

Hrturizam pretplata logo.jpeg

Samo nekoliko stotina koraka dalje od mjesta gdje su se davnih dana utaborili krapinski praljudi, podignut je Muzej krapinskih neandertalaca. Uklopljen u pejzaž između dva brežuljka, muzej je svojim izgledom podsjeća upravo na krapinsku polu špilju s početka priče. S arhitektonskoga gledišta, građevina je prepuna simbolike pa se tako podno muzeja nalazi potok, koji iznova izvire ispred samog ulaza i koji predstavlja protok vremena. Prelaskom preko njega na velika se vrata ulazi u prošlost. A ta ”prošlost” na samom je ulazu napravljena od ”umjetnoga kamena” kako ćemo nazvati beton, kao svojevrsna simulacija prapovijesnog staništa u kojoj posjetitelji mogu promatrati vanjski okoliš iz perspektive neandertalca. Eto, do ulaza smo išli zajedno, a dalje nastavljate sami… Ovim uvodom Krapinsko zagorska turistička zajednica poziva na put pračovjeka.

Krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je još davne 1899. godine kada su počela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja, pod vodstvom profesora Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa trajala su šest godina i dala su značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o fosilnom čovjeku.

U pješčenjačkim naslagama špilje visine 8 metra pronađeno je čak devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, što čini najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka prikupljenu na jednom lokalitetu. Upravo na ovom mjestu nađeni su brojni fosilni ostaci špiljskog medvjeda, sivog vuka, losa, golemog jelena, Nosoroga, pragoveda, ali i mnogih drugih životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba, svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 125 000 godina.

Kako navode u Muzeju o tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj još 1961. godine, a radi se i o jednom od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.

ZAGORJE – BAJKA NA DLANU

Ovako počinje priča koja vas vodi u Zagorje u Muzej krapinskih neandrtalaca koji od svog otvorenja početkom 2010. godine privlači posjetitelje iz cijelog svijeta. Turistička je ovo priča koja vas vodi putevima pračovjeka, a ovo je i jedna od najzanimljivijih hrvatskih turističkih priča koja će vas povesti u doživljaj bajke na dlanu.

Da nema ljudi koji u njemu žive, Zagorje bi bili samo bajkoviti brežuljci. Ne bi bilo priče. A ljudi vole pričati priče, stvarati doživljaje i pisati povijest. Zatim svu tu povijest spremiti u muzeje i dvorce kako bi ostavili trag za one koji dolaze. Zato, ako vas zanima po čemu je Zagorje poznato svratite u jedan, ili još bolje, sve zagorske muzeje i dvorce i saznajte sve što vas zanima. Umjesto u vremeplov, uđite u njih!

A kada otkrivate Zagorje onda je svakako nezaobilazna točka upravo Muzej u Krapini koji se nalazi na gotovoj svakoj turističkoj ruti ne samo zbog intrigantnog pojma NEANDERTALCI, već zasigurno i zbog specifičnog načina predstavljanja života praljudi koji ovaj muzej izdvaja od ostalih.
Autori projekta i realizacije Muzeja, paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić,  uspjeli su na najzanimljiviji način posjetiteljima približiti krapinske kamenodobne stanovnike koji su prije 125 tisuća godina živjeli ovdje. Postav je napravljen kao vremeplov kroz povijest Svemira, Zemlje, čovjeka sve do današnjih dana, s posebnim naglaskom na vrijeme neandertalaca.

ZALOGAJ KOJI VOLI “KAJ”

Članak se nastavlja ispod oglasa

Svratite li u restoran uređen u autohtonom zagorskom stilu ili šarmantnu zagorsku klet, dočekat će vas ugodni mirisi i okusi purice ili „race“ s mlincima, toplih štrukli, kukuruzne zljevke, toplog domaćeg kruha. Raj za oči, raj za nepce, raj za želudac. Sve je to Zagorje. Biti u Zagorju i ne probati štrukle bio bi grijeh. A upravo zagorski štrukli predstavljaju Hrvatsku na svjetskoj gastronomskoj sceni.

Naime Hrvatska turistička zajednica uključila se u kampanju Svjetske turističke organizacije (UNWTO) s ciljem promoviranja gastronomije kao važnog dijela turizma i ukupne turističke ponude. Ovaj gastronomski projekt dio je velike #TravelTomorrow kampanje kojom se žele naglasiti temeljne i trajne vrijednosti turizma, a među njima i kulinarska baština zemalja članica UNWTO-a.  U sklopu projekta, svaka zemlja izdvojit će svoje najpoznatije nacionalno jelo koje će putem videa materijala, fotografija i originalnog recepta promovirati na službenoj web stranici UNWTO-a. Bogatstvo i raznolikost hrvatske gastronomije predstavit će se upravo kroz zagorske štrukle, tradicionalni specijalitet Hrvatskog zagorja. 

Izvor: TZ Krapinsko zagorske županije, Muzej Krapinskih neandertalaca

Naslovna fotografija: Arhiva Muzeja krapinskih neandertalaca

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.