Lokvarsko jezero u Gorskom kotaru svojom ljepotom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Iako je riječ o umjetnom jezeru (nastalo je izgradnjom brane kojom je zaustavljena rijeka Lokvarka) savršeno se uklopilo u prirodni okoliš goranskih šuma te je jedno od omiljenih turističkih odredišta svima željnima odmora u prirodi. Duboko je oko 40 m i prostire se na oko 2,5 km2.
Ljubiteljima sporta i rekreacije ovo jezero je dobro poznato. Vjerojatno ne znate da u njemu vlada kraljica pastrva koja je najveće blago Lokvarskog jezera. Ovdje je 1968. ulovljena tada najveća potočna pastrva u svijetu – teška 24,5 kg te duga 124 cm. Loviti se može iz barke ili s obale. Tu obitavaju i veliki primjerci štuke koja se najčešće lovi po mnogobrojnim zaljevima.
Na ovom jezeru održano je 1. svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji 1973. godine na kojem je sudjelovalo 20 ekipa iz 16 zemalja svijeta. Od 1978. uz Lokvarsko jezero se održava tradicionalni susret planinara i ljubitelja šetnji te biciklista uz manifestaciju Pješice oko jezera (POJ). Prema tome, bilo da ste ljubitelj ribolova, plivanja ili drugih aktivnosti kao što su pješačenje i biciklizam, uživate li u plovidbi ili vam se više sviđa veslati površinom vode, Lokvarsko jezero pravo je mjesto za vas.
Robinzonska kuća Lazac Lokvarski pruža jedinstveni doživljaj
U neposrednoj blizini Lokava, u predjelu poznatom kao Lazac Lokvarski, smjestila se jedna posebna robinzonska kuća. Iako je blizu naseljenog mjesta, ipak se nalazi u šumi i na osami. Da bi stigli do nje, treba skrenuti s makadamskog puta te voziti ili prošetati još 300-tinjak metara po livadi. Predlažemo šetnju jer ćete tako imati priliku uz put ubrati razne vrste ljekovitog bilja (koprivu, trputac, gospinu travu, maslačak, romanac, plućnjak, šipak i druge). Dolazite li u jesen, ne budite lijeni malo bolje okom istražiti okolicu jer na vas sigurno čeka pokoja jestiva gljiva.
Vlasnici robinzonskog smještaja ‘Lazac Lokvarski’ su supružnici Jakovac iz mjesta Lokve koji kažu da su imali ideju ljudima ponuditi nešto drugačije, mjesto gdje bi se mogli stvarno odmoriti i udaljiti od svakodnevice. “Nudimo im opuštajuću prirodu, viseće ležaljke, kamin, vrt u kojem mogu brati svježe i netretirano povrće, vodu iz obližnjeg izvora”, ističe Kristina.
Na supruga Željka vodi se SOPG (samoopskrbno obiteljsko poljoprivredano gospodarstvo) kroz koje se bave proizvodnjom i prodajom raznog povrća. Ne radi se o velikim količinama s obzirom da obrađuju samo 600 m2, no velika je to prednost za goste koji mogu sami ubrati zelenu salatu, peršin, tikvice i ostalo povrće za jela koja pripremaju dok borave u njihovom smještaju.
Poželjeli ste vidjeti srne na livadi? Na pravom ste mjestu!
Kućica je registrirana za 6 osoba. U potkrovlju su madraci na paletama, struja je na solarni panel, nema TV-a niti interneta. Nude pravo prirodno okruženje, zelenilo koje je odmor za oči, mir i tišinu. Kratko rečeno – antistresnu terapiju.
Unutrašnjost objekta krasi mali šank, plinski štednjak ‘Kekec’, starinska ‘kredenca’ sa svim potrebnim priborom za pripremu i konzumiranje jela, stol i stolice, petrolejke. U sklopu kućice nalazi se velika natkrivena terasa nasuprot koje je kamin. “Nema kupaone, mi se pobrinemo za pitku vodu, a za pranje se koristi voda iz potočića. WC je vanjski – tu su školjka, vodokotlić i umivaonik”, kažu vlasnici.
Na okućnici je prostor za nogomet sa dva manja gola, prostor za odbojku, dvije ljuljačke, tobogan, pješčanik i razno cvijeće koje mami osmjeh na lica. Gosti slobodno koriste lopte, vijače, rekete, hula hop kolutove i druge rekvizite te sve ostalo što se nalazi u sklopu kuće.
Kupili su motokultivator te napravili prikolicu tako da, ukoliko djeca iskažu volju, Željko ih može u prikolici lagano provozati po livadi. Mališanima to zna biti velika radost.
U vidokrug ponekad zna doći srna, srnjak, jelen; pored potočića u jutarnjim satima ponekad se vide dvije patke. “Žabe vidimo svakih par dana, dođe i poneki zec i vjeverica. U potoku su pastrve. Ako šetate po putu u predvečerje, postoji velika vjerojatnost da ćete negdje na okolnim livadama vidjeti srne. Mi ih vidimo svako-toliko kada se vraćamo kući”, doznajemo od supružnika Jakovac.
Odakle ideja za robinzonski turizam?
Ideja za uređenje napuštenog i zaraslog prostora u vlasništvu obitelji rodila se nakon rođenja kćeri i nekoliko proslavljenih rođendana među brojnim uzvanicima, rodbinom i prijateljima.
Trebale su im pune dvije godine da ga dovedu u red, a zanimljivo je kako su nailazili na brojna iznenađenja na terenu. Na parceli se nalaze dva potočića koja su veliko bogatstvo, pogotovo u slučaju bavljenja robinzonskim turizmom. Postojeću nadstrešnicu na kući odlučili su zatvoriti kako bi se u slučaju lošeg vremena gosti imali kamo skloniti. S vremenom je došla mogućnost legalizacije objekta pa su krenula razmišljanja o tome na koji način bi se cijeli prostor mogao ponuditi većem broju ljudi.
Istražujući internet došli su na ideju bavljenja turizmom. Pojam robinzonskog turizma u Hrvatskoj tada je bio nov i puno toga nije bilo definirano. Uspjeli su ipak pronaći ljude koji su nešto slično pokrenuli i obratili im se za pomoć. Krajem 2017.godine dobili su Rješenje kojim im se dozvoljava usluga smještaja u objektu vrste kamp odmorište – robinzonski smještaj u domaćinstvu.
Kažu da im uz posao nije lako baviti se ovom vrstom turizma. Zaista zahtjeva mnogo vremena i truda sve održavati i još unositi novitete, ali im dočekivanje i druženje s gostima iz cijeloga svijeta donosi zadovoljstvo i ispunjenost. Ljubaznost i uslužnost domaćina ono je što posjetioci najviše cijene.
Poznatu spilju Lokvarku otkrio je – Kristinin pradjed!
Ovaj predio je bogat spiljama pa mnogi posjete spilju Lokvarku koja ljepotom mnoge ostavlja bez riječi. Otkrivena je sasvim slučajno početkom 20. stoljeća, a ono što je u ovoj priči posebno zanimljivo je činjenica da ju je otkrio Jakov Bolf – Kristinin pradjed!
Prvi ju je istražio geolog Josip Poljak koji je o njoj napisao da je jedna od najljepših spilja hrvatskoga krša. Spilja ima 6 etaža ukupne dubine 275 m, od kojih su prve 4 otvorene za posjetitelje. Duljina zasad otkrivenog dijela spilje iznosi 1179 metara, a dubina 75 m. Temperatura unutar spilje je oko 8 stupnjeva.
Osim Lokvarke, možete posjetiti i Dimnjačarevu spilju, ali to samo ako se ne bojite šišmiša jer oni tamo obitavaju. Vrijedi spomenuti i Medvjeđu spilju. Ne, u njoj nema medvjeda, ali ima zanimljivost od koje potječe ime. Naime, u njoj su pronađeni ostaci prethistorijskih medvjeda, Ursus Speleus. Medvjeđa spilja je paleontološka spilja.
U okolici se nalaze još neke zanimljivosti: ponor Pinora, Golublja poluspilja, Ciganska poluspilja, Ledena spilja, Hirčeva i male spilje na Bukovcu. Ako planirate posjet, svakako otiđite do Paklenih vrata koja se nalaze na turističkoj stazi u park šumi Golubinjak. To su vrata u stijeni širine 4 metara, debljine zidova 5 metara i visine 8 metara.
Park šuma Golubinjak priča je za sebe jer nudi mogućnost zabave za sve uzraste, ali i ugodnu šetnju zelenilom. Do Golubinjaka se dolazi kroz aleju kestenovih stabala. Uz ugostiteljski obrt postoji i mogućnost iznajmljivanja prostora za roštiljanje te dječje igralište. Za aktivnije tu je višenamjensko sportsko igralište, boćalište, turistička staza uz koju se nalaze Kraljica Šume i neke od navedeneh spilja.
Kod Jakovca svake godine nešto novo
Zanimljivosti ima još, ali moram ostaviti nešto i vama, da sami istražite. No, još ću spomenuti da je danas najpoznatija atrakcija lokvarskog turizma događanje naziva Žabarska noć kada se održava tradicionalno natjecanje u žabljim skokovima. Održava na žabodromu, a skokovi pojedinih primjeraka iz žabljeg svijeta dosežu gotovo jedan metar u daljinu.
Ako sam vas zaintrigirala i odlučite doći istražiti ljepote u okolici Lokava, ali i otkriti neka zanimljiva događanja (da, ima ih još), provjerite raspoloživost robinzonskog smještaja Lazac Lokvarski jer će vas obitelj Jakovac dočekati s osmjehom, a možda i nekim od domaćih proizvoda kao što su: sirup od maslačka ili smrekovih iglica, liker od vina ili borovnica. Kristina za sada ne želi otkriti sve detalje. Saznala sam ipak da će uskoro za svoje goste u ponudi imati dva kanua i dva bicikla, a u planu je i izgradnja kućice na stablu – nemojte reći djeci!
Foto: arhiva obitelji Jakovac
