Očuvanje tradicijskih obrta na kontinentu vodi do obogaćivanja turističke ponude

Autor

Kategorije

- Oglas -
- Oglas -

Nekada su ljudi živjeli u većem skladu s prirodom, koristili, ali ne iskorištavali njene resurse te budućim naraštajima ostavljali dobre temelje za budućnost. Tradicijski i umjetnički obrti dobri su pokazatelji dugovječnosti i uspješnosti brojnih nacija. Nemoguće je ne primjetiti siguran pristup tradicionalnog obrtnika koji ponosno stoji iza svoga rada. Od tradicijskih i umjetničkih obrta doista možemo i moramo mnogo naučiti.

Tradicijski obrti imaju tri glavna obilježja: predmeti su pretežno rađeni ručno, oslanjaju se na kulturu i tradiciju određenog područja te simboliziraju i čuvaju lokalni ili nacionalni identitet.

Očuvanje tradicijskih obrta preduvjet je očuvanja kulture

Nekada su se obrti razvijali kao djelatnost unutar jedne obitelji, a kasnije je dolazilo do povezivanja u različita udruženja (cehove). Danas globalizacijski procesi i moderna tehnologija omogućavaju jeftiniju izradu većine predmeta koje su prije proizvodili tradicionalni obrtnici pa je manufakturna proizvodnja postala neisplativa. Međutim, očuvanje tradicijskih obrta preduvjet je očuvanja kulture jednog naroda jer iz načina tradicionalne proizvodnje doznajemo brojne informacije o životu na nekom području. Osim toga, masovna je proizvodnja ukinula originalnost i individualnost.

S obzirom da su danas brojni tradicijski obrti pred izumiranjem i da narodnoj baštini prijeti zaborav, počelo se poduzimati određene korake kako bi se tome stalo na kraj. Tradicijski obrti uglavnom nisu gospodarski privlačni pa se mlađe generacije njima ne žele baviti. U cilju upozoravanja na potrebu očuvanja i razvoja starih, dijelom autohtonih hrvatskih obrta kojima prijeti izumiranje, Hrvatska obrtnička komora (u skladu s  Pravilnikom o tradicijskim i umjetničkim proizvodima/uslugama) dodjeljuje tradicijskim i umjetničkim proizvodima/uslugama znak koji pruža određene pogodnosti. Dodjeljivanjem znaka tradicijskog odnosno umjetničkog proizvoda/usluge, namjera je pomoći očuvanju, njegovanju i prepoznatljivosti obilježja tradicijske odnosno umjetničke kulture.

U tradicijske obrte spadaju: bačvarstvo, staklarstvo, kovanje, bravarija, tokarenje, tesanje, restauriranje i ručna izrada namještaja, lončarstvo, izrada i slaganje keramičkih peći, izrada predmeta od keramike, krznarstvo, puškarstvo – graviranje, izrada proizvoda od slame i pruća, remenarstvo, ručna izrada i popravak obuće, medičarstvo-licitarstvo, tkanje na tkalačkom stanu, prerada i obrada vune i druge djelatnosti. Mi ćemo se u ovom tekstu fokusirati na medičare i svjećare.

Medičarstvo i svjećarstvo – višestoljetna tradicija na hrvatskom tlu

Prema arhivskim dokumentima začeci voskara na našim područjima sežu već u 14. stoljeće, licitara u 17., a zlatno doba obuhvaća 18. i 19. stoljeće. Stoga se u mnogim hrvatskim muzejima čuvaju predmeti i proizvodi spomenutog obrta, a Etnografski muzej u Zagrebu posjeduje dragocjenu zbirku drvenih kalupa koji su služili kao osnovni alat licitara. Med i vosak osnovne su sirovine za izradu: med za medene kolače – licitare, medenjake i tjestene krunice, za pića – gvirc i medicu, a vosak za svijeće.

Od davnina su medičari i svjećari nazočni na prošteništima i sajmovima, a za ljubitelje licitara njihovi su proizvodi istinska radost. Budući da su se izrađivali ručno, a najvećim dijelom se i danas tako izrađuju, prelazeći iz generacije u generaciju unutar obitelji, njihova je izrada važna ne samo kao kulturna već i kao gospodarska vrijednost.

Danas u medičarskom obrtu ima više žena nego muškaraca

Nastali predanim radom i dugom tradicijom, licitari su se istaknuli kao prepoznatljivi simbol Hrvatske, a s obzirom na jedinstvenost, i kao autohtoni suvenir. Najpoznatije je licitarsko srce koje je obojeno u crveno i ukrašeno ružičastim i žutim cvjetovima i listovima te je obrubljeno bijelom bojom. U sredini srca nalazi se malo ogledalce, a ispod njega poruka.

Prvi medičari kod nas su se pojavili u 17. stoljeću u Varaždinu, a potom imamo pisane podatke da su se u 18. stoljeću pojavili i u Zagrebu, Koprivnici, Križevcima i Karlovcu te u 19. stoljeću u još nekim mjestima. Vještine su se prenosile s koljena na koljeno u obitelji. Ako u obiteljima nije bilo muških potomaka, nastavljale su raditi žene tako da danas u medičarskom obrtu ima više žena nego muškaraca.

Svjećarsko-medičarski obrt Prstec iz Karlovca

Na prostorima Karlovačke županije oduvijek su se čuvale tradicijske vrijednosti i običaji, stari zanati i obrti. Medičarski obrt se nekada učio četiri godine, nakon čega je bilo potrebno raditi kod majstora određeno vrijeme kako bi se stekla praksa. Nakon prakse u Austriji ili susjednim zemljama, dobivale su se preporuke o stečenim znanjima i kvalifikacijama. Kao završni ispit izrađivao se poseban proizvod, a za uspješan rad dobivala se majstorska povelja.

Svjećarsko-medičarski obrt Prstec osnovao je u Karlovcu, sada već davne 1963. godine Antun Prstec, otac Renate Gorišek-Prstec koja je preuzela vođenje poslovanja. Renata je naslijedila ljubav prema izradi licitara, stekla znanje i prije više od dvadeset godina preuzela posao. Obrt je od 2008. godine nositelj znaka Hrvatske obrtničke komore “Obrt s tradicijom“. Vlasnica Svjećarsko medičarskog obrta Prstec dobitnica je i Plakete “Zlatne ruke s pisanim priznanjem” na svečanoj Akademiji povodom Dana Hrvatske obrtničke komore 2019. godine.

Gvirc, medica, tjestene šlapice – neki od proizvoda obrta Prstec

Renata Gorišek-Prstec u svojoj radionici izrađuje tradicionalna medičarska pića gvirc i medicu, proizvode od voska i parafina. Proizvodnja gvirca vezana je uz jesensko razdoblje. Radi se od meda, vode i hmelja. Najbolja medovina potječe od kestenova meda, a proces cijele izrade je dugotrajan. Potrebna su dva mjeseca za fermentaciju, a zatim još mora odležati. Riječ je o autohtonom hrvatskom proizvodu.

Izrada svijeća jedna je od osnovnih i vrlo važnih djelatnosti obrta Prstec. Proces izrade sastoji se od lijevanja parafina u kalupe, bojanja i sušenja. Zatim se lijepe sličice ili ih se ukrasi cvikanjem i štehanjem. Nadalje, njihov je medenjak potpuno prirodan, bez konzervansa i ikakvih aditiva – samo brašno, puno meda i voda. Sav med je s karlovačkog područja, a kao posebnost ističu kesten. “Svi medeni licitarski proizvodi izuzetne su kvalitete i mogu se konzumirati s rokom trajanja i do šest mjeseci. Licitarska srca i ostale medene proizvode pažljivo ukrašavamo što nam predstavlja posebno zadovoljstvo“, govori vlasnica obrta Prstec. Uz licitare raznih oblika, motiva i veličina izrađuje i tjestene krunice te je poznata po svom posebnom proizvodu – tjestenim šlapicama.

Svaki licitar ima svoj način cifranja

Svi proizvodi su jestivi (izuzev sličica i ogledalaca, naravno), a najpoznatiji licitarski proizvod je srce. Osim srca izrađuju konjiće, ćislo, zvjezdice, šlapice, torbice, urice, bebe s ogledalcima i drugo. Svaki proizvod je originalan, niti jedna beba ili konjić nisu posve isti, a svaki licitar ima svoj način cifranja. Iako je danas proizvodnja puno lakša nego prije, prvenstveno zbog strojnog miješanja i velikih peći, njihovo oblikovanje i ukrašavanje i dalje se radi ručno na tradicionalan način, pri čemu je potrebna kreativnost i sigurna ruka.

Do finalnog proizvoda potrebno je najmanje mjesec i pol dana. Kada se tijesto ispeče, treba ga mjesec dana sušiti prije nego se umoči u boju kako se ne bi krošilo. Kad se ‘nacifra’, mora se sušiti još dva tjedna. Medenjake koje proizvedu pakiraju u hermetički zatvorenu plastičnu ambalažu. Renata zapošljava neoliko djelatnika, a u poslu joj puno pomažu suprug i kći. Cijeloj obitelji želja je nastaviti rad na tradicionalan način.

Važno je istaknuti da je medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske 2010. godine uvršten na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Mjere za očuvanje tradicijskih obrta

U svijetu globalizacije, modernizacije proizvodnje i komercijalne isplativosti poslovanja sve više tradicijskih obrta nalazi se pred izumiranjem. Toga su svjesni i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, pa su u svrhu zaštite tradicije i autohtonosti poduzeli određene korake. Prepoznavanje obrta kao tradicijskog ili umjetničkog preduvjet je za odgovarajuće olakšice na državnoj i lokalnoj razini.

Ne postoji više edukacija za medičarskog obrtnika. Oni u klasifikaciji idu pod ostale obrte. Njih danas ima, nažalost, jako malo. Samo oni koji imaju veliku ljubav ili volju za izradu dođu kod određenog majstora kod koje uče raditi, a školovanje kao takvo ne postoji. Postoji nada da će uz sve mjere koje čine Ministarstvo kulture, Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora, županije, muzejski djelatnici, Ministarstvo turizma te lokalne zajednice, koje su izrazito važne, šačica majstora opstati. Stariji majstori prestaju raditi, a novih nema. Ako se zainteresiranima ne da dodatni poticaj, postoji opasnost da će i ovi majstori koji danas rade prestati s radom i da će se to dobro morati izbrisati s UNESCO-ovog popisa. Nadajmo se da se tako nešto neće dogoditi i da će mlađi ljudi pokazati interes te pokušati tradicijske obrte održati na životu.

Čuvanje tradicijskih obrta važno je za razvoj turizma

Kulturna baština sve je važniji čimbenik razvoja turizma. Turisti, zasićeni klasičnim odmorom, sve češće teže punoći sadržaja u destinaciji. Kulturna baština podrazumijeva tri važna elementa: kontekst, prostor i vrijeme. Tradicijska je kultura bila dio života naših starih – zbivala se u drugačijem kontekstu, drugačijem prostoru i u drugačijem vremenu. Teško je očekivati da će ljudi živjeti nekadašnjim načinom, ali je moguće osvijestiti ih da njeguju vlastiti kulturni identitet. Suvremeno društvo nema egzistencijalnu potrebu u smislu učenja tradicionalnih znanja i vještina, no ne zaboravimo da moderni putnici teže autentičnom doživljaju. Iz tog razloga trebalo bi uložiti dodatne napore u očuvanje tradicionalnih obrta koji predstavljaju i izvornu turističku atrakciju. Kontinentalni dijelovi Hrvatske zbog nedostatka turističke ponude, ali i zbog drugačijih klimatskih obilježja, ne mogu se u ovome trenutku po uspješnosti mjeriti s obalom. Ipak, iz većih tradicionalnih manifestacija koje se održavaju, može se zaključiti da turisti vole posjećivati događaje na kojima imaju mogućnost konzumirati autohtone doživljaje. I tu leži šansa za kontinent.

Foto: Obrt Prstec

- Oglas -

Autor

Kategorije