Od studeničkih spomen dana kao turističkih Bogom dana do gastro dana, uz podsjećanje na slavne dane kulturne baštine

Mjesec studeni ili november po internacionalnom vokabularu po mnogim je znamenima jedan od najznačajnijih mjeseci u našem životnom kalendaru, pa ga je valjalo i dostojno dočekati i još dostojnije ispratiti. Uz lijepe i sunčane dane dočekali smo spomendan na Sve Svete pa Dušni dan kad se s posebnim pijetetom sjećamo naših pokojnika kad se obitelj i rodbina redovito sastaju u domaćinskoj atmosferi uz čašicu pića i ugodno druženje.

To je i vrijeme kušanja mladog vina, provjere kakvoće pa i zatvaranja bačava nakon burnog  vrenja i prelaska slatkog mošta u alkoholno vino koje se posebno obilježava na spomendan sv. Martina biskupa u francuskom Toursu s početka IV. stoljeća a kojeg posebno slave vinogradari i vinari kao i turistički djelatnici.

Tri stoljeća kasnije u Francuskoj se rodio i sv. Hubert, kojeg također slavimo početkom studenog, kao “najvećeg lovca među svecima” ali i zaštitnika šuma i prirodne baštine kao bitnog segmenta turističkog gospodarstva. Kraj studenog posvećen je sv. Andriji, ribaru i apostolu, jednog od najbližih Kristovih pristalica a kasnije i prvog biskupa u današnjem Carigradu.

Posebno se spominje Andrijin križ kao cestovni prijelaz preko željezničke pruge, pa nam ga  uz opreznost u ribarenju valja slijediti i u prometu. Kako vidimo, svi spomendani su simbolički vezani za turizam, od prometovanja i održivog upravljanja prirodnim i kulturnim resursima, florom i faunom pa i gastro delicijama koje se nude na ugostiteljskim stolovima.

Sve to su elementi održivog turizma, koji se ovih dana često spominje u različitim strategijama kako u Hrvatskoj tako i BiH kao dvjema turistički kompatibilnim destinacijama, kako na mikroplanu u pograničnim područjima, tako i kao globalno atraktivne destinacije koje se mogu i zajedno uspješno promovirati na emitivnim tržištima.

Već smo spominjali poveznicu između rimskog emporijuma, danas muzej Narona u Hrvatskoj i Ville Rustica u Mogorjelu, u delti rijeke Neretve na utoku Trebižata čiji vodotok je bio i glavni pravac za cestovno povezivanje sa Salonom, na utoku rijeke Jadro u splitski akvatorij kojim dominira Dioklecijanova palača.

///Arheološki lokalitet Mogorjelo – rimska Villa Rustica bila je značajna gospodarska i logistička baza Narone od I. do IV. stoljeća

Ako to sve i kalendarski povežemo na prva stoljeća po Kristu i prvotna osporavanja i progone te priznavanja od miroljubivih rimskih vlastodržaca, onda smo na dobrom putu da se i tržišno etabliramo kao globalno poznata reciptivna destinacija. A kako to sve povezati i umrežiti, upravo smo ovih listopadskih i studeničkih dana pokazali na primjeru kreiranja turističkih itinerera promovirajući skoro sve elemente održivog turizma.

Ovogodišnji Dani kraljice Katarine pa spomendan sv. Huberta i sv. Martina pa nastavljamo svaki vikend do sv. Andrije organizaciju i promotivne eko, kulturne, gastro ture s “obje strane političke i državne granice” ponovno upozoravajući da granice mogu biti samo u “mentalno ograničenim glavama”.

Tako smo “martinjski vikend” dočekali i goste iz Bosne, koje smo srdačno dočekali na željezničkom kolodvoru u Čapljini i ugostili u restoranu Vile Rustika u Mogorjelu i konjičkom klubu Vranac uz promotivno razgledanje i jahanje za one hrabrije. Turistička ruta je nastavljena dolinom sedrenog Trebižata, tragovima rimske ceste koju je gradio poznati i priznati graditelj Dollabela. Usput smo posjetili vodopad Kravice i nekropolu stećaka, izvorište i mlinice u Studencima, rimski logor Bigeste te Franjevački muzej na Humcu.

Rimsku rutu prekidamo na granici prema Vrgorcu, gdje posjetišmo Tinovu rodnu kuću (što se poklopilo sa spomendanom njegova odlaska s ovog svijeta) i preko Kokorica Zagvozda i Zadvarja stigosmo do Klisa, strateškog mjesta iz vremena mletačko-osmanskih ratova ali i znamenitog mjesta koje se spominje u baladi o HASANAGINICI. Ovo remek djelo pučke književnosti krajem 18. stoljeća zapisa talijanski putopisac Alberto Fortis, a prijevodom na europske jezike je obilježila predromantizam i upozorila na kulturne vrijednosti dinarskog čovjeka.

Uz doček u ambijentalnoj kamenoj kući podno drevne utvrde u kojoj je Pintorović beg dočekao nesretnu sestru Hasanaginicu, srdačno su nas dočekali i ugostili članovi kulturne udruge Vlaho Bukovac koji su nam recitirali pjesničke stihove, ali i poučili o nekim običajima iz rimskog vremena.

Povratak smo iskoristili za posjet Trilju (rimski Tilurium) na Cetini i imotskim jezerima kao i izvorištu Trebižata (uz kraći odmor u hotelu Venecija ) te uz novi prelazak “granice” na tragovima rimske ceste sretno i kasno stigosmo do Međugorja.

Noćenje uz tjelesni i duhovni odmor u podnožju Križevca i Biokovske gradine upotpunjen je gastro delicijama u hotelu Pellegrino te uz popodnevni rastanak svi poželiše da se ovo zanimljivo i edukativno putovanje ponovi.

Novi susret smo dogovorili za vikend 19. i 20.studenog kada se uz kulturno turističke teme planiraju i poslovni dogovor. Humski shod na sajmištu Drijeva nova je prigoda za ugodno i svrhovito druženje u  rimskoj Villi Rustica kada bi studeničke priče i spomendani trebali prerasti u svrhovito klastersko (grozdovsko) umrežavanje.

Uvijek uz blagoslov naših nebeskih zaštitnika i podsjećanje da smo na zemlji samo prolaznici na putu u vječnost pa nam je i obveza da kulturnu i prirodnu baštinu koju smo naslijedili u još boljem stanju predamo našim potomcima. Održivo upravljanje i svrhovita valorizacija pa i prijateljsko druženje nameću se kao imperativ našeg bivstovanja i kao homosapiensa, ali i homoturistikusa.

Izvor fotografija: Marinko Brkić

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.