Odmor bez buke automobila, samo more i zvuk valova

Njihova ljepota ostavlja bez daha, a kako biste došli do njih, svoj automobil morate ostaviti miljama daleko – na kopnu. Ovo su otoci gdje su automobili oduvijek bili „persona non grata”. Hrvatska je zemlja brojnih otoka i otočića. Do nekih ćete se dovesti kopnenim putem, do drugih doploviti, no svaki od njih obiluje bogatstvima koje vrijedi istražiti.

Silba

Zatvorite oči i zamislite mediteransku šumu, sočno zelenu, mirisnu i prepunu života.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Jeste li?

Dobro… A sada oko te šume zamislite tirkizno more koje poziva na kupanje, ronjenje ili bezbrižno sjedenje na plaži…

Zamislite mjesto bez zvuka automobila… E to je otok Silba. Nazivaju je još i vratima Dalmacije, a osim po prekrasnoj prirodi posebna je i po tome što je poznata kao otok pješaka. Naime na ovom otoku nema automobila i motora, tek nekoliko traktora koji služe za opskrbu trgovina. Upravo su zbog toga gostima i mještanima jedina prometala za prijevoz stvari prikolice, tzv. „karići” koji su postali zaštitni znak otoka.

Ovaj otok pomoraca i mornara od automobila se obranio dekretom koji su donijeli svi mještani. Iako na otok svakodnevno pristaje trajekt, iz njega se može iskrcati i kamion, ali dalje od trajektnog pristaništa ne smije. Stanovnici Silbe otišli su toliko daleko da su čak reducirali i vožnju biciklima.
Svakako najspominjanija znamenitost otoka je Toreta – toranj s vanjskim spiralnim stubištem. Prema predaji, u 19. stoljeću podignuo ga je kapetan Petar Marinić kao uspomenu na neprežaljenu ljubav. Priču o ovoj ljubavi pronađite ovdje.

Unije

Ovaj mali raj smjestio se u sjeni pet puta većeg Lošinja. Na Unijama nema automobila, a glavno prijevozno sredstvo na otoku su tačke. Sjeverni dio otoka od posebne je ekološke važnosti jer se nalazi na putu ptica selica. Zapadni i jugozapadni dio otoka također kriju svoje posebnosti – maslinike. Iako malene, Unije se mogu pohvaliti s čak četiri autohtone vrste maslina.

Ostaci rimske vile, krhotine crijepova i opeka svjedoče o drevnoj naseljenosti Unija koje su naseljene i prije Starog vijeka, što sugerira naziv Gradina za lokacije na krajnjem sjevernom i na krajnjem jugoistočnom kraku otoka. Naime Gradina je inače naziv za stare ilirske utvrde u našim krajevima. Stariji naziv otoka Nia prema napisima dolazi od grčkog (he)neios, što znači „njiva“, a odnosi se na plodno polje prapora. Kontinuitet naseljenosti, od prapovijesti pa sve do danas potvrđuju brojni arheološki nalazi otkriveni kako na kopnu tako i u podmorju otoka.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Sjeverna i istočna strana otoka strme su i kamenite, obrasle zelenilom crnike, dok su južna i zapadna strana ravnije i tvore zaljev u kojem se nalazi jedino mjesto na otoku, koje u zrcalu mora odslikava pročelja svojih kuća i plodnih polja.„Vrata do” Unija otočići su Vele i Male Srakane, na kojima nema prometa, ali zato ima puno zdravih pčela koje privlače biologe iz cijelog svijeta.

Nacionalni park Kornati i otok Žut

Na Kornatima, tom zagonetnom labirintu otoka, otočića, hridi i prolaza među njima, vladaju isključivo barke i plovila svih veličina i namjena. Još od davnine, vlasnici su do njih dolazili svojim višenamjenskim „teretnim” barkama – gajetama. Znate li priču o gajetama? Pročitajte ju ovdje.
Na Kornatima vrijedi zlatno pravilo – gdje je u uvali kuća, tu je i restoran, stoga su Kornati raj za gastro hedoniste.

Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom. Kornatski arhipelag, prostire se na površini od oko 320 km2, a ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.

Strunac je jedna od najljepših uvala smještena u samom srcu Kornatskog arhipelaga, na nenaseljenom otoku Žut. Ovo mjesto na na 25 km od Murtera otok je kamena, malina, smokava, grožđa i čistog plavog mora. Izvrsna hrana, toplo more, čaroban pogled i dragi ljudi čekaju vas upravo ovdje. Zbog toga je Strunac savršeno mjesto za bijeg od svakodnevnog, užurbanog života. Jedan je od sve rjeđih primjera čiste, netaknute prirode.

Olib

Ako u Zadru ili na Lošinju nemate sigurno skrovište za svoga limenog ljubimca, njime možete doći na Olib, no tu avantura automobilom dolazi kraju i započinju neke nove. Glavno prometalo na otoku golfersko je vozilo koje su „uvezli” povratnici iz Amerike.
Na istočnom dijelu otoka nalazi se uvala Slatinica, omiljeno sidrište mnogobrojnih nautičara te omiljeno kupalište otočana i njihovih gostiju. Kristalno čisto more, koje vam je i nakon nekoliko stotina metara i dalje do gležnja, te pješčano dno savršena su kombinacija za cjelodnevno uživanje.

Za otok Olib kažu da ima najljepše pješčane plaže na Jadranu. Na našem su moru veliku većinu čine šljunčane plaže, s morem zaglađenim oblucima koji su simbol ljepote naše obale. Pješčane su plaže puno rjeđe, pa je prava atrakcija posjetiti pješčane plaže i uvale ovog otoka.

Zlarin

Zlarin je nadaleko poznat po koraljima, što nimalo ne čudi jer je djelatnost obrade i lova na njih na otoku prisutna još od 15. stoljeća. Unatoč tomu što na otoku postoji desetak kilometara ceste i uređenih puteva, promet je automobilima zabranjen, a dozvolu za buku imaju samo traktori za prijevoz robe dovezene brodom. Ako želite u mjesnome muzeju pogledati izložbu koralja, morat ćete ići pješice ili „ustopati” nekoga s električnim golferskim vozilom. Svakako bacite pogled na Leroj, toranj s javnim satom koji se nalazi unutar mjesta.

Blagodati mora i vegetacije se osjećaju na svakom koraku, a tišinu koja se proteže otokom će omesti samo krik galeba, lepet fazana, kuckanje djetlića ili huk sove. Zlarin ima 2700 sunčanih sati godišnje po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. 

Susak

Susak je specifičan po mnogočemu, no svakako ga svi znaju kao otok prepun plitkih pješčanih uvala. Manje poznata zanimljivost njihova je narodna nošnja. Ovaj otok sa samo stotinjak stanovnika ima najkraću narodnu nošnju u Europi i jedinu koja ne prekriva koljena.
Tijekom dana na otoku „operiraju” mali traktori s prikolicama, čija se buka može čuti samo onda kad se iz broda istovaruje teret.

Susak je jedinstveni otok na Jadranu kako po svom nastanku tako i po svom izgledu. Debele slojeve finog žućkastog pijeska na kamenu vapnenačku ploču nanijeli su pradavni vjetrovi, a ljudi su od pamtivijeka oko svojih poljoprivrednih dobara sadili trstike čije korijenje u potrazi za vodom prodire duboko u tlo i čuva ga od erozije. 

Izvor: Croatia feeds

Naslovna fotografija: TZ grada Hvara

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije