Omiš nekad grad gusara, a i danas grad adrenalina

Članak se nastavlja ispod oglasa

Nema puno gradova na svijetu koji svoju povijest broje u tisućama godina, ali Omiš je jedan od njih. Još od antičkih vremena, prije više od 2.000 godina, ušće Cetine trajno je naseljeno, a povjesničari smatraju kako je preteča današnjeg Omiša maleno naselje Oneum koje se nalazilo u samom podnožju velikog brda sjeverno od grada, Omiške Dinare.

S vremenom je lokalno stanovništvo svoje kuće počelo graditi sve bliže moru, a za to su imali itekako dobar razlog. Stari Omišani su, naime, bili gusari, a tijekom 12. i 13. stoljeća omiški gusari bili su vladari mora od Splita do Dubrovnika. Svi brodovi koji su prolazili kraj ovog malenog grada na ušću Cetine morali su plaćati danak za slobodnu plovidbu ili riskirati borbu s nemilosrdnim gusarima iz koje su tek rijetki od njih izlazili kao pobjednici.

Omišani su tako, pod vodstvom čuvenih knezova Kačića, gotovo dva stoljeća vladali velikim dijelom Jadrana i napadali trgovačke brodove bogatih gradova poput Splita, Kotora, Dubrovnika i Venecije pa čak i papinske galije koje su Jadranom plovile prema dalekoj Palestini.

ČAK I PAPA IZGUBIO RAT S GUSARIMA OMIŠA

S vremenom, gusari su postali toliko moćni da je 1221. godine papa Honorije III. protiv Omišana poveo križarski rat koji je izgubio, no nepunih 60 godina kasnije Mlečani su, također po papinskom nalogu, protiv gusara s Cetine poveli drugi križarski rat, ovaj put s nešto više uspjeha.

Bio je to jedan od rijetkih omiških poraza u pomorskim bitkama, ali i veoma bolan. Knezovi Kačići nedugo nakon izgubljene bitke s Mlečanima pobjegli su iz grada, a njihova moć značajno je oslabjela. Iako su se i dalje bavili gusarenjem, Omišani su izvore prihoda sve češće tražili u poljoprivredi i ribarenju.

U petnaestom stoljeću Omišani su i službeno priznali vlast Mletačke republike, a u tom periodu grad je postao i važno administrativno i vojno uporište te je opasan velikim zidinama. Upravo za vrijeme Mletačke republike Omiš dobiva karakteristične obrise koji ga krase i danas.

No, grad je s vremenom jednostavno postao prevelik i prenapučen da bi bio ograničen velikim zidinama. Nedugo nakon propasti Mletačke republike, početkom 19. stoljeća, Omišani su odlučili porušiti stari zid, a kao jedan od rijetkih podsjetnika na kamenog gorostasa koji ih je stotinama godina štitio od neprijatelja danas možemo vidjeti tek vrata istočnom dijelu grada te kulu Turjun u ulici Fošal.

PROBAJTE SVE ILI JEDNOSTAVNO ODMORITE

Danas je gusarska povijest iskorištena za turističke atrakcije, a Omiš zbog svog položaja i kanjona Cetine nudi niz sadržaja za aktivan odmor. U svom više od 100 kilometara dugom toku Cetina ima nešto za ponuditi svakome. Za ljubitelje adrenalina tu je zipline, kanjoning, kayaking ili rafting, a ako pak niste ovisnik o adrenalinu, iskoristite priliku za dugačke šetnje uz rijeku, panoramske vožnje brodom ili jednostavno uživanje u dalmatinskim specijalitetima usred jednog od najljepših kanjona u Hrvatskoj.

Kao podsjetnik na turbulentnu povijest ovih krajeva, gotovo čitavim tokom rijeke Cetine protežu se i brojne srednjovjekovne utvrde. Neke od njih dobro su skrivene i djelomično razrušene, dok druge i danas ponosno stoje na svojim uzvisinama i služe kao vidikovci s kojih puca pogled na kanjon. 

Najpoznatija od njih je utvrda Viseć koja se nalazi u blizini poznatog izletišta Radmanove mlinice – još jednog od dragulja dobro skrivenih među netaknutom prirodom kanjona.Snaga rijeke Cetine još od 16. stoljeća koristila se za pokretanje mlina za pšenicu i brašno, a u 19. stoljeću lokalitet na kojem se nalazio mlin preuzima poznata omiška obitelj Radman koja ga s vremenom počinje koristiti kao ljetnikovac.

SOPRNIK I DOMAĆI KRUH

Stari mlin u Radmanovim mlinicama postoji i danas, ali tek kao atrakcija za mnogobrojne turiste koji danas posjećuju Mlinice. Krajem 20. stoljeća ova lokacija postala je jedno od najpopularnijih izletišta u ovom dijelu Dalmacije, a posebno je zanimljivo i kako su, zbog specifičnog ugođaja i netaknute prirode, upravo Radmanove Mlinice između 1962. i 1969. godine poslužile kao veliki filmski set na otvorenom za snimanje serijala o slavnom Indijancu Winnetouu. Baš ovdje trebate probati tradicionalni soparnik te domaći kruh koji se ovdje radi godinama, a zbog njega dolaze mnogi i domaći i turisti. Tajnu kruha pokušali smo doznati tijekom posjeta Omišu. Pogledajte vidoe kako nastaje taj poznati domaći kruh o kojem svi govore:

Članak se nastavlja ispod oglasa

Izvor : TZ Omiš

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije