Uz obilje predivnih planinskih vrhova, spektakularnih prirodnih krajolika i bogate kulturne baštine, Hrvatska je raj za ljubitelje planinarenja. Bez obzira jeste li iskusni planinar ili tek početnik u ovom hobiju, u Hrvatskoj ćete pronaći raznolike planinarske staze koje će vas oduševiti. Iako je teško odabrati najljepše pokušali smo sastaviti popis nekih od najzanimljivijih planinarskih ruta u Hrvatskoj. Koja je vama najljepša? Provjerite naš popis šest najpoznatijih i najatraktivnijih planinarskih staza Lijepe naše.
Nacionalni park Paklenica
Smješten u blizini Zadra, Nacionalni park Paklenica nudi spektakularne planinarske staze koje vode kroz impresivne kanjone, visoke litice i šumske putove. Pješačenje je jedini način da stvarno u poznate Paklenicu. Na području Parka postoji 150-200 km staza i putova, od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih koji vode do najviših velebitskih vrhova.
Putovi u Parku obilježeni su tablama i markirani planinarskim oznakama. Prilikom planiranja vašeg planinarskog pohoda prema predloženim rutama, u obzir morate uzeti i vrijeme potrebno za povratak. Pri planiranju rute, kao i za korištenje na terenu gdje je moguće, predlažemo koristiti Interaktivnu planinarsku kartu koju je izradio Hrvatski planinarski savez, s koje možete skinuti i .gpx tragove pojedinih planinarskih staza: Interaktivna planinarska karta Hrvatske
Popularna staza “Velika Paklenica” vodi do najatraktivnije penjačke stijene u Hrvatskoj i nudi prekrasan pogled na okolni krajolik. Jedna je od najatraktivnijih i za obilazak je potrebno minimalno sat i pol vremena.
Nacionalni park Risnjak
Risnjak Foto: Mario Jurina, izvor: Turistička zajednica Gorskog kotara
Smješten u Gorskom kotaru, Nacionalni park Risnjak obuhvaća prekrasne planinske vrhove i šumske predjele. Risnjak je svakako planinarska meka uz Velebit i Biokovo, no za ove staze potrebno je imati planinarsku opremu i planinarsko iskustvo te svakako ukoliko imate dodatna pitanje odgovore potražite u Nacionalnom parku ili unajmite iskusne vodiče.
Prilikom posjeta Risnjaku svakako je nezaobilazna i Poučna staza Leska – jedan od prvih objekata takve vrste u Hrvatskoj. Otvorena je 4 lipnja 1993. godine te je od tada doživjela dvije obnove. Lako je dostupna od strane Crnog Luga a započinje na udaljenosti od nekoliko minuta hoda zapadno od Uprave parka. Projektirana je i izvedena tako da je svakom posjetitelju omogućeno da je samostalno prijeđe. Staza “Leska” vodi do vrha Risnjak i pruža priliku za promatranje divljih životinja u njihovom prirodnom staništu. Također se možete uputiti na stazu “Kamenjak” koja nudi prekrasan pogled na okolne vrhove.
Niz od 23 informacijskih tabli, okupljenih na svega 4,2 km dužine staze, prava su prilika za upoznavanje prirodnog i kulturnog nasljeđa ovog nacionalnog parka.
Velebit
Bit il nebit – Velebit, ova naša najduža planina poznata je po svojoj divljoj ljepoti i izazovnim stazama. Planinari mogu odabrati između više staza koje vode kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Velebit.
Premužićeva staza svakako je jedna od najpoznatijih i pruža zadivljujući pogled na kanjon Rožanski kukovi kao i na otoke i obalu.
“Tko bude u budućnosti ovim lijepim i komodnim putem prolazio, jedva će si moći da predstavi trud i napore, koje su morali da podnesu prvi pioniri, koji su se kretali ovim teško prohodnim terenom bez ikakvih staza…”
DR. IVAN KRAJAČ, “HRVATSKI PLANINAR”
I jeste tako. Kada hodate ovim remek djelom uistinu se pitate koliki je trud trebao da ova staza danas bude pod vašim nogama. Kažu kako ju je Ličanin osmislio i pronašao sredstva za potrebna za realizaciju zahtjevnog projekta, a Slavonac je Velebit ispeglao i ideju pretvorio u djelo.
Potiho će planinari na Velebitu reći kako je ovo Krajač-Premužićeva staza i kako je nepravedno izostavljeno ime idejnog tvorca staze uz Antu Premužića koji je ideju proveo u djelo i doslovce “ispeglao” Velebit. Naime ova staza iako prolazi teškim velebitskim terenom nije zahtjevna i nema velikih uspona što omogućava brojnim ljubiteljima Velebita da ju prehodaju i ako niste vješti u planinarenju na visokim planinskim terenima.
Premužićevu stazu danas smatramo pravim remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu – suhozidu, te je položena tako da vas na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove.
Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je otprilike 57 kilometara. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje.
Iduće upravo ove godine ova ljepotica slavi svoj 90. rođendan, a mi joj povodom rođendana od srca želimo obnovu i odgovorne posjetitelje.
Biokovo
Biokovo Foto: Pixabay
Smješten na južnom dijelu Hrvatske, planinski masiv Biokovo nudi izvanredne planinarske staze s kojih se pruža nevjerojatan pogled na Jadransko more. Biokovo je najveća, najljepša ali i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh Biokova je Sveti Jure (1762 m).
Svaki posjet Biokovu pruža poseban doživljaj, a najveća turistička atrakcija svakako je Skywalk. Sa vrhova Biokova pružaju se prekrasni i nezaboravni krajobrazi i vidikovci. Zbog svoje posebnosti i prirodne ljepote proglašen je i Parkom prirode 1981. godine.
Najstarija planinarska staza za uspon na vrh Sveti Jure, sa južne strane vodi iz sela Makar (229 m), preko planinarskog doma Vošac (1422 m) i planinarskog doma pod Svetim Jurom (1594 m), na vrh Sv. Jure (1762 m), navodi portal planinarenje.hr
Ova planina također je dom brojnim zaštićenim biljnim i životinjsim vrstama, uključujući i rijetke orlove.
Papuk
Park prirode Papuk Foto: Matija Pospihalj/ Turistička zajednica Zlatni Papuk
Planina Papuk, smještena u Slavoniji, nudi raznolike planinarske staze koje vode kroz netaknutu prirodu i šumske predjele. Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka. Ovo geološki najraznolikije područje Hrvatske prvi je i jedini geopark u Hrvatskoj. Njegovi slojevi otkrivaju povijest koja je u potpunosti mijenjala lica prostora – od Panonskog mora do raskoši stabala stoljetne bukve. Promijenjeno lice u svojim dubinama ipak priča sva proživljena iskustva prostora spremno ih dijeleći sa znatiželjnicima.
Iz Parka prirode Papuk ne odlazi se bez posjeta Park šumi Jankovac. I prije nego što je Papuk proglašen Parkom prirode, Jankovac je bio zaštićen prirodni rezervat – park-šuma. Ime je dobio po Josipu Jankoviću, pripadniku slavonske vlastelinske obitelji Janković. Skladna prirodna cjelina sastoji se od doline, obronaka obraslih šumom, potoka, umjetnih jezera koje je napravio Josip pl. Janković. Na kraju doline je 35 metara visok slap Skakavac.
Poučna staza na Jankovcu iliti Grofova staza je jedna od najpopularnijih i pruža priliku za istraživanje šumskih jezera, slapova i spektakularnih vidikovaca. Za ovo područje kažemo kako su ovo “gore koje pamte more”, aludirajući na to kako su vrhovi Papuka zapravo bili otoci Panonskog mora.
Slap Skakavac na Grofovoj stazi, Fto: PP Papuk
Poučna staza izgrađena je u najljepšem dijelu Park-šume Jankovac uz planinarski dom, jankovačka jezera i slap Skakavac. Stube, pješački drveni mostići i rukohvati, koji su postavljeni na stazi, posjetiteljima omogućuju pristup najljepšim prizorima Jankovca. Uz stazu se nalaze i poučne table sa sadržajima koji objašnjavaju pojedine prirodne ili kulturno-povijesne zanimljivosti uz koje staza prolazi. Poučna staza na Jankovcu nazvana je Grofova staza iz poštovanja prema grofu Josipu pl. Jankoviću, prvom čovjeku koji je spoznao estetske i krajobrazne vrijednosti ove doline.
“…Kad sam se uspeo ovim stijenama, duša mi se nije mogla zasititi pogleda na dolinu… Ovo mjesto sam izabrao za svoj vidikovac u nadolazeće vjekove…” Josip pl. Janković
Učka
Foto: Ivan Vranjić, izvor: Park prirode Učka
Planina Učka, koja se proteže iznad Kvarnerskog zaljeva, nudi planinarske staze s kojih se pružaju zadivljujući pogledi na more i okolne otoke.
Učka je oduvijek bila omiljeno odredište brojnih planinara, rekreativaca i zaljubljenika u prirodu. Stoga ne čudi veliki broj planinarskih staza na području Učke i Ćićarije, koje jedva čekaju da ih otkrijete i istražite, bez obzira krećete li u avanturu s morske obale, s Poklona ili iz Istre.
Detaljan opis planinarskih staza možete pronaći u Outdoor vodiču Parka prirode Učka, koji se nalaze u ponudi suvenirnice Parka prirode Učka (Centar za posjetitelje Poklon). U ponudi je i Turističko – planinarski zemljovid Parka prirode Učka. Jedna od najpopularnijih planinarskih staza na području Parka je staza Poklon – Vojak – Poklon koja vodi do najvišeg vrha Učke koji je ujedno i najviši vrh istarskog poluotoka, a uzdiže se 1401 metar nad morem i pruža nevjerojatan panoramski pogled na Kvarnerski zaljev.
Kula na Vojaku izgrađena je 1911. godine zbog atraktivnog pogleda koji se pruža s ove točke vršnog grebena na Istru, Kvarnerski zaljev s otocima, planine Gorskog kotara, Velebit, Alpe i Italiju. Zanimljivo ovu kulu izgradili su upravo planinari, zaljubljenici u prirodu iz “Oesterreicherischer Touristen Club” i to u doba Austro–Ugarske Monarhije.
Vojak, Izvor: PP Učka
Uživajte u otkrivanju izvanredne prirodne ljepote Hrvatske i svakako prije nego se uputite na neku od staza provjerite težinu staza i pratite upute planinarskih društava o sigurnosti. Prikladna obuća i odjeća te voda obvezni su dio svakog planinarenja, a svakako i osnovno znanje o planinarenju jer planine ma koliko bile divne za one bez iskustva mogu biti iznimno opasna avantura.
Kako bi unaprijedili korisničko iskustvo Turističke priče koriste kolačiće (cookies). Nadamo se kako se slažete s time, ali možete se odjaviti ako želite. PostavkePrihvaćamNe prihvaćamPročitaj više
Privatnost i politika kolačića
Pregled privatnosti
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tijekom navigacije po web mjestu. Kolačići koji se prema potrebi kategoriziraju pohranjuju se na vaš preglednik jer su važni za rad osnovnih funkcionalnosti web stranice. Koristimo i kolačiće treće strane koji nam pomažu u analiziranju i razumijevanju načina na koji koristite ovu web stranicu. Ti će se kolačići pohraniti u vaš preglednik samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključivanja ovih kolačića. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može imati utjecaja na vaše iskustvo pregledavanja.
Nužni kolačići su apsolutno neophodni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Svi kolačići koji možda nisu osobito potrebni da web mjesto funkcionira i koriste se posebno za prikupljanje osobnih podataka korisnika putem analitike, oglasa, drugog ugrađenog sadržaja nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Obvezno je nabaviti pristanak korisnika prije pokretanja ovih kolačića na web stranici.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.