Otočki virovi – čarobno mjesto u mističnoj slavonskoj šumi

Istok Hrvatske obično zamišljamo kao zlatnu ravnicu, zaboravljajući često da se baš tu smjestio najveći cjeloviti kompleks nizinskih šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i Europi – Spačvanski bazen. U porječju rijeka Spačve i Studve, divovski hrastovi stvaraju golemo prirodno stanište, a u njihovoj sjeni vladaju pjev ptica i rika jelena. Ova je mistična šuma protkana vodotocima koje mjestimice stvaraju močvare, a u njezinoj se dubini kriju i jedinstveni Otočki virovi.

Šumska voda prepuna tajni

Virovi su neobični i pomalo misteriozni – nije do kraja dokučeno jesu li jezero, potok ili rijeka. Ne zna se ni gdje izviru, niti kamo uviru. Iako većinu godine imaju karakteristike močvare – što dokazuje močvarna vegetacija u priobalnom pojasu – za vrijeme velikih oborina vodostaj se znatno podigne i tada virovi uspostavljaju prirodnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje i s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.

Otočki su virovi već dugi niz godina omiljeno izletište mještana najistočnije hrvatske županije – ponajviše ribolovaca, ali i ljubitelja netaknute prirode koji uživaju u tišini i nepreglednoj ljepoti ovog tajanstvenog šumskog prostranstva. Flora i fauna Virova iznimno su bogate, pa je ovo područje atraktivno i privlačno svim ljubiteljima prirode.

Svojom su netaknutom prirodom Otočki virovi uspjeli zadržati i očuvati autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu ovog neobičnog vodotoka. Tko je dovoljno strpljiv u promatranju, vjerojatno će biti nagrađen viđenjem bijele i crne rode, bijele i sive čaplje, crne liske, divlje patke, orla ribiča, goluba grivnjaša ili pak orla štekavaca – veličanstvenog ribljeg orla kojemu prijeti izumiranje. Slično je i s ribama, kakvih ima samo u toj šumskoj vodi.

Oko poplavnih šuma hrasta lužnjaka ima i nešto pašnjaka, koji su vrijedna hranilišta i odmorišta za mnogobrojne životinjske vrste. Na Virovima ćete nerijetko na tren ugledati vidru, a na pojilu se zateknu i lisica, divlja svinja, srna ili jelen.

Upravo su ovi posljednji glavni akteri najspektakularnijeg ljubavnog rituala u prirodi – rike jelena. U jesen, u vrijeme rike, ovi rogati gospodari šuma glasno izražavaju svoju ljubav, a zov im je poprilično bučan i čujan. Rika je signal košutama da je ovaj veličanstveni ljubavnik spreman za ljubav, ali i upozorenje potencijalnim rivalima da budu spremni za borbu zateknu li se u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu. Tijekom ovog razdoblja česti su međusobni sukobi za košute, a jeleni u borbenom i ljubavnom žaru često nemaju vremena niti jesti, pa poprilično izgube na težini.

Idealna vikend destinacija za učenje na zabavan način

Lani je na obali nedokučivih Virova otvoren Bioekološko-edukacijski centar kojem je namjera sve posebnosti ovoga lokaliteta predstaviti na moderan način svima onima koji ga do sada nisu imali priliku upoznati.

Centar raspolaže sa 62 kreveta u 5 soba i 10 spavaonica, pripojenim wellnessom, restoranom za 100 gostiju, te multimedijskom i konferencijskom dvoranom, a nudi i niz mogućnosti za aktivni odmor. Moguće je unajmiti bicikl i provozati se jednom od biciklističkih staza i ruta, ili se pak uputiti u istraživanje vodenih prostranstava ovoga čarobnog kutka Slavonije unajmljenim kajakom, kanuom ili tradicionalnim drvenim čamcem – čiklom. Onima koji bi iskusili malo drugačije i bučnije razgledanje, u centru će rado organizirati i vožnju četverokotačima, dok malo mirnijima nude vožnju brodom na solarni pogon kapaciteta 50 osoba ili stručno vođene pješačke ture po poučnim stazama koje se protežu oko Virova.

Poučna staza Virovi, koja je idealna za održavanje terenske nastave s učenicima, vodi sve do Virgrada – izletišta premreženog mostićima usred kojeg se uzdiže promatračnica za ptice. Virgrad je mjesto s pričom – ono je arheološko nalazište na kojom se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde iz 12. stoljeća. Utvrda je bila kružnog oblika, sagrađena od drva, nabijene zemlje, opeka i kamena, te je bila opasana visokom obrambenom ogradom od hrastovih trupaca. Od utvrde danas nije ostalo puno. Sačuvani su tek središnji plato i dva od tri opkopa koje su nekada davno ispunjavale vode Virova. Vjeruje se da je utvrda uništena između 1477. i 1536., za vrijeme osmanlijske navale.

Staza Lože je kružna staza unutar posebnog rezervata šumske vegetacije Lože, a njezin je obilazak moguć isključivo uz stručno vodstvo. Iako za obilazak ove trase nerijetko trebaju gumene čizme, ovaj rezervat šumske vegetacije koji se prostire na 100 hektara vrijedan je posjeta, jer u njemu žive “kralj i kraljica” – najimpozantniji primjerci hrasta lužnjaka visoki čak 41 metar.

Multimedijalna ponuda Centra izrazito je zanimljiva mlađim posjetiteljima, školskim grupama, ali i odraslima. Sastoji se od tri zasebne cjeline – “dječjeg kutka” s igrama za djecu, te “smart cornera” u kojem se na interaktivan način mogu doznati sve najbitnije informacije o tom području. Svakako najdojmljiviji je taktilni zid pod nazivom “Očima prirode”, u kojem možete istraživati područje virova kroz tri različite perspektive – orla štekavca u letu, ribe u vodi ili jelena u trku i na taj način virtualno ‘posjetiti’ 40 različitih lokaliteta. Virtualno iskustvo leta upotpunjuju zvukovi iz prirode, te umjetno strujanje zraka.

Onima željnima povezivanja s prirodom i upoznavanja nekih od njezinih tajni, Otočki virovi će ovoga proljeća biti idealna destinacija.

Foto: Ustanova Otočki virovi