Otok Rab, jedan je od najljepših otoka na Jadranu na kojem prosječno sunce sija 2417 sati godišnje. No nisu samo sunčani dani ono što privlači turiste na ovaj Otok sreće, kako Rab još nazivaju. Posjetiteljima Rab u svojih devet naselja nudi mnogo više, upoznavanje s bogatom poviješću, kulturom i tradicijom.
Povijest
Rab ima bogatu povijest u kojoj se ističu mnoge znamenite ličnosti. Otok su naselili Iliri 350. godine prije Krista, a u 1. stoljeću Rab je postao rimski municipij. On se razvio u važno središte na istočnoj obali Jadrana pod nazivom Felix Arba (Arb je ilirska riječ koja znači šumovit, mračan, zelen). Njegov uspon započeo je u drugoj polovici 11. stoljeća i trajao sve do 13. stoljeća, kada je bio pod upravom hrvatskih vladara i Mletačke Republike u obliku slobodne jadranske komune. U 15. stoljeću prodan je Mlecima, pod čijom je vlašću ostao sve do 1798. godine i dolaska Napoleona.
Od zanimljivosti svakako treba istaknuti priču o rapskom klesaru Sv. Marinu, koji je otišao na Apeninski poluotok i tamo osnovao Republiku San Marino u 4. stoljeću. Danas je sv. Marin zaštitnik Lopara i posebno važna ličnost za lokalno stanovništvo.
Rab otok kulture
Mnoge crkve i gradski trgovi diljem otoka Raba nisu mijenjali svoju osnovnu ulogu središta kulturnog života još od rimskih dana. Svakog ljeta na ulicama Raba goste očekuju brojna događanja, od koncerata poznatih domaćih i stranih glazbenika do umjetničkih ateljea i izložbi na otvorenom koje stvaraju posebno ozračje na ulicama staroga grada.
Ako ste u mogućnosti, svakako posjetite sajam tradicijske brodogradnje Rab Nautic Passion ili sudjelujte u hodočašću pod nazivom Križi, čija je tradicija započela nakon pojave kuge. Ne smijete propustiti Rabsku fjeru, jedinstveni srednjovjekovni festival s viteškim igrama. Tu je i Eko šetimana, tijekom koje otočni proizvođači i seoska gospodarstva predstavljaju svoje autohtone proizvode.
Običaji i tradicija
Rab je prepun tradicije, a posebno mjesto u kalendaru zauzima “Rabska fjera” koja svake godine na otok privuče više od 10.000 posjetitelja. Rapske ulice postaju pozornicom srednjovjekovnog festivala na kojemu obrtnici prikazuju svoje umijeće i izlažu tradicionalne proizvode. U isto vrijeme samostreličari se natječu u gađanju mete, a posjetitelji uživaju u vrhunskom programu i bogatstvu ponuđenih sadržaja.
///Festival Rabska fjera – još jedan povratak u srednjovjekovlje
Svi građani Raba i Lopara slave blagdan Križi, zavjetno hodočašće čiji počeci sežu u 15. stoljeće, u doba kuge, kada su stanovnici Raba smatrali da ih samo Bog može spasiti od smrti. Vjernici hodočaste otokom sve do katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Rabu, gdje se održava središnja svečanost.
Posljednjeg dana karnevala, na tzv. Mesopust, stanovnici Lopara slave ritual star 150 godina. Stavljaju tradicionalnu pokladnu masku (klobuk i vizeru) te pjevajući stare loparske pjesme obilaze kuće gdje ih dočekuju s domaćim jelima i pićima. Ostali loparski običaji mogu se pogledati na nastupima KUD-a “San Marino”. Tu su i razni sajmovi starih zanata i umijeća koji se održavaju diljem otoka. Posebno su zanimljivi tradicionalni plesovi tanac i pojka koji se izvode uz zvukove specifičnog puhačkog instrumenta – miha.
Izvor: Visit Rab
