Otok Rab jedan je od najsunčanijih i najljepših otoka na Jadranu, s čak 2417 sunčanih sati godišnje. No Rab nije postao omiljena destinacija samo zbog blage klime i lijepih plaža. S razlogom nosi naziv otok sreće, jer posjetiteljima nudi sklad prirodnih ljepota, bogate povijesti i živopisne tradicije.
U svojih devet naselja Rab skriva priče koje se prenose stoljećima. Šetnja otokom nije samo odmor, već i putovanje kroz vrijeme.
Povijest Raba od Ilira do Felixa Arbe
Povijest Raba započinje još 350. godine prije Krista, kada su ga naselili Iliri. U 1. stoljeću otok postaje rimski municipij i razvija se u važno središte istočne obale Jadrana pod imenom Felix Arba. Ime Arb, ilirskog podrijetla, označava šumovito i zeleno područje, što Rab i danas savršeno opisuje.
Najveći uspon Rab doživljava između 11. i 13. stoljeća, kada je bio pod vlašću hrvatskih vladara i Mletačke Republike kao slobodna jadranska komuna. U 15. stoljeću prelazi pod mletačku vlast, koja traje sve do kraja 18. stoljeća i dolaska Napoleona.
Posebno mjesto u povijesti otoka zauzima rapski klesar sveti Marin, koji u 4. stoljeću odlazi na Apeninski poluotok i osniva Republiku San Marino. Danas je sv. Marin zaštitnik Lopara i jedna od najvažnijih povijesnih ličnosti za lokalno stanovništvo.
Rab kao otok kulture i događanja
Rab je kroz stoljeća ostao snažno kulturno središte. Crkve, trgovi i ulice staroga grada i danas imaju istu ulogu kakvu su imali u rimsko doba – mjesto okupljanja i društvenog života.
Ljeti Rab živi punim plućima. Posjetitelje očekuju koncerti, umjetničke radionice, izložbe na otvorenom i razni kulturni programi koji stvaraju posebnu atmosferu starog grada. Manifestacije poput Rab Nautic Passion, posvećene tradicijskoj brodogradnji, ili Eko šetimane, gdje se predstavljaju lokalni proizvodi i otočna gospodarstva, dodatno obogaćuju turističku ponudu.
Običaji koji se i danas njeguju
Najpoznatiji događaj na otoku je svakako Rabska fjera, jedinstveni srednjovjekovni festival koji svake godine privuče više od 10.000 posjetitelja. Tijekom fjere grad se vraća u prošlost, a ulice postaju pozornica viteških igara, zanatskih radionica i povijesnih prikaza.
Duboko ukorijenjena je i tradicija zavjetnog hodočašća Križi, koja se njeguje još od 15. stoljeća. Vjernici iz Raba i Lopara pješice obilaze otok, završavajući hodočašće u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.
U Loparu se posljednjeg dana karnevala slavi Mesopust, ritual star više od 150 godina. Mještani u tradicionalnim maskama obilaze kuće uz pjesmu, domaću hranu i piće. Tradicionalni plesovi tanac i pojka, uz zvuke instrumenta miha, dodatno čuvaju identitet otoka.
Rab danas uspješno spaja turizam i očuvanje baštine, nudeći gostima iskustvo koje nadilazi klasični odmor na moru.
