Otok Šoltu već u antici spominje grčki geograf Pseudoskilak (IV. st. pr. Kr.) pod nazivom Ὀλύντα (Olynta) što je bio naziv za nedozrelu smokvu. Zatim su je Rimljani nazvali Solenta od korijena riječi sol što znači sunce. Šoltu je Petar Hektorović u djelu ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’ nazivao Sulet, a dolaskom Mlečana dolazi do romanizacije imena u oblik Šolta.
Prve legende o otoku su povezane s Ilirima, čija je kraljica Teuta, prema legendi, imala utvrdu iznad uvale Senjska, na južnoj strani otoka, čiji su ostatci još vidljivi. Iz rimskoga razdoblja potječu ostatci nekoliko naselja te više predmeta i kamenih natpisa. Ako pitate lokalno stanovništvo, reći će vam da je Šolta bila prvi odabir ilirske kraljice Teute. Ona je na južnoj strani otoka, u uvali Senjska, sagradila svoje dvore dok su ribari, kako bi stekli kraljičinu naklonost, bacali ribe iz ulova na sve četiri strane svijeta.
Na Šolti su benediktinci bili red s najdublje ukorijenjenom tradicijom, posebno u samostanu u Stomoriji što je zapravo kroatizirana verzija imena Santa Maria podno Vele straže, u današnjem Gornjem Selu.
Otok je bio na položaju pogodnom za pljačke s različitih strana, mijenjale su države i vladari nekoliko puta. Najveća pljačka dogodila se u lipnju 1240. godine kada su omiški gusari zapalili crkvu Sv. Stjepana u Grohotama.
STOMORSKA KOLIJEVKA POMORSTVA
Kolijevka pomorstva, mjesto s najduljom pomorskom tradicijom, koje je iznjedrilo generacije vrsnih pomoraca i brodovlasnika je bila prekrasna, slikovita Stomorska, u čijem duhu i danas počiva pomorska tradicija kao nedjeljivi dio njene suštine.
Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća brodari iz Stomorske rekonstruirali su drvene jedrenjake i stvorili brodove opremljene za turistička krstarenja po čitavom Jadranu. Danas je Stomorska atraktivan nautički centar na otoku s nizom vrsnih restorana, uz nautički dio lučice s 25 vezova za jedrilice i dva veza za megajahte.
GAŠTALD – GLAVAR SELA IZ UGLEDNIH ŠOLTANSKIH OBITELJI
Dolaskom pod mletačku vlast Šoltani su kao mornari Mletačke Republike često sudjelovali u ratovima protiv Osmanlija. Pritom otok nije pretrpio izravna ratna razaranja te je bio utočište senjskim uskocima. U upravnom pogledu, vrhovnu je vlast u splitskoj komuni imao knez kapetan. Na čelu svakoga od četiriju sela na Šolti nalazio se gaštald – glavar sela koji se birao iz uglednijih i imućnijih šoltanskih obitelji.
Prve kule za obranu izgrađene su na otoku u 15. stoljeću za vrijeme mletačkih borbi protiv Turaka. U tom nemirnom razdoblju, Splićani su naredili da se u šoltanskim selima sazidaju obrambene kule. I sami Šoltani su svoje “dvore” ozidali visokim zidovima, utvrdili kuće balaturama koje su bile pokretne poput srednjovjekovnih mostova. Kule su prvo sagrađene u Grohotama i Gornjem Selu. Jedna je takva – Slavića kula u Grohotama je obnovljena te danas postoji kao administrativno središte Općine Šolta.
ŠOLTA OTOK S DVA LICA
Otok Šolta zbog blizine Splita i Trogira često je odredište nautičarima koji počinju ili završavaju čartere u jednoj od njezinih uvala. Međutim, Šolta je puno više od zgodnog prenoćišta za nautičare u blizini Splita. Otok je to ilirskih legendi, antičkih ribnjaka, srednjovjekovne poezije, bogate pomorske tradicije te sve zapaženije enologije i tipičnih mediteranskih gastronomskih specijaliteta.
Ono što je najbolje za današnje posjetitelje Šolte jest činjenica kako duh prošlosti još uvijek možete osjetiti odmarajući se u jednoj od njezinih uvala, malenim mjestašcima uz more ili posjetom naseljenim mjestima u unutrašnjosti otoka. Naime, zbog povijesnih okolnosti, sela u unutrašnjosti otoka dugo su bile jedine stalno naseljene točke. Njihove luke s vremenom su postale otočka mjesta, a danas i mali šarmantni nautički centri.
AUTOHTONA SORTA VINA OD KOJE JE NASTAO PLAVAC MALI
Na Šolti možete pronaći autohtonu sortu vina Dobričić koja je malo poznata u Hrvatskoj, ali vrlo cijenjena od strane struke koja čak tumači kako je upravo ova sorta prethodnik naše najpoznatije crne sorte Plavca malog. U njoj je uživao i ugarski kralj Bela IV, a o njemu pisao Marko Marulić – upravo je Šolta njegov dom. Osim vina ,Šolta se diči svojim domaćim proizvodima, čak 25 njih nosi oznaku otočni proizvod.
Nadaleko je poznato Šoltansko maslinovo ulje Udruge „ZLATNA ŠOLTANKA“ koje je osvajalo brojna priznanja na maslinarskim manifestacijama. Zadnjih nekoliko godina “Šoltansko” ulje se probilo se na sami vrh najboljih maslinovih ulja na svijetu. Šoltansko maslinovo ulje je u kategoriji ekološkog monosortnog ulja nagrađeno i zlatnom medaljom na prestižnom natjecanju maslinovih ulja u New Yorku.
Izvor: Visit Šolta, Croatia.hr
Naslovna fotografija: Call Me Fred/ Unsplash
