Kako odoljeti pozivu na otok Rab, posebno ako se ta prilika ukaže u vrijeme održavanja Rapskih kantuna?
U mom je slučaju odluka pala vrlo lako, doista nisam dugo dvojila – i nisam požalila!
Kao i mnoge druge posjetitelje, kulturno-turistička manifestacija Kantuni oduševili su i mene. A budem li sljedeće godine opet imala priliku uživati u odličnoj glazbi uživo na povijesnim mjestima grada Raba, neću je propustiti.
Od kantuna do kantuna
I ne, nisam jedina koja tako razmišlja. Upoznala sam, naime, dvije Zagrepčanke koje na Otok sreće (kako se još naziva Rab) dolaze svake godine upravo u vrijeme ovog događanja.
Potpuno ih razumijem i ovom prilikom poručujem svima koji žele doživjeti Rab u kombinaciji s glazbom i čarobnim lokacijama ovog predivnog grada – čiji svaki kamen kao da priča neku svoju priču – kako je druga polovica lipnja pravo vrijeme za uživati u takvim trenucima.
Manifestacija se ove godine održavala od 19. do 25. lipnja na više lokacija u starom gradu. Glazba, ambijent i emocije – upravo to je spoj koji Kantune čini posebnima i omiljenima među Rabljanima i posjetiteljima otoka.
Kantuni su oduvijek bili mjesta sastajanja i druženja, tu su se dogovarali susreti, rađala prijateljstva i ljubavi – tu se događao svakodnevni gradski život.
Rapski kantuni oživljavaju skrivena i čarobna mjesta staroga grada Raba unatrag jednog desetljeća. Od Dorke, preko Pjacete, Svetog Ivana, do Mahačeve vile – dovoljno je sjesti i uživati u jednom od posebnih ambijenata.
Pet Kantuna, pet Priča – svaki donosi svoju posebnu atmosferu:
Kantun svjetla – Park Dorka
Kantun susreta – Pjaceta
Skriveni kantun – Mahačeva vila
Kantun doživljaja – Sveti Ivan
Kantun uspomena – Vidikovac
Publika ih voli zbog intimne atmosfere i nezaboravnih koncerata pod vedrim nebom što organizatore potiče da svake sezone podižu ljestvicu. Jedva čekam vidjeti i čuti što donosi sljedeća godina!
Povijest, tradicija i kultura
Mnoge crkve i gradski trgovi diljem otoka nisu mijenjali svoju osnovnu ulogu središta kulturnog života još od rimskih dana. Svakog ljeta na ulicama Raba goste očekuju brojna događanja, od koncerata poznatih domaćih i stranih glazbenika, do umjetničkih ateljea i izložbi na otvorenom koje na ulicama staroga grada stvaraju posebno ozračje.
Osim prirodnih i brojnih kulturnih znamenitosti specifičnih za Rab, najistaknutije obilježje su četiri zvonika koja se izdižu iznad krovova kuća u starogradskoj jezgri.
Stari dio grada srednjovjekovni je grad s dobro očuvanim zidinama, a zbog spomenutih zvonika podsjeća na jedrenjak s četiri jarbola. Zvonici se nalaze kod katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkve sv. Ivana Evanđelista, crkve sv. Andrije Apostola i crkve sv. Justine.
Mene se najviše dojmila crkva sv. Ivana Evanđelista, zapravo ruševine samostana i crkve. Riječ je o ostacima kompleksa građevine za koju se smatra kako je nastala u ranom srednjem vijeku. Jedini je to srednjovjekovni sakralni objekt s ophodom oko oltara na Rabu.
Obnovljen je tijekom romaničkog razdoblja, a tada je dobio i zvonik visok 20 metara. Od nekadašnje bazilike, danas je ostao romanički zvonik, temelji i dijelovi stupovlja te restaurirani romanički deambulatorij.
Vrijedi napomenuti kako vrata prema ovom lokalitetu nisu uvijek otključana, stoga sam još sretnija što sam imala priliku ući i ‘okinuti’ nekoliko fotografija na ovom jedinstvenom mjestu.
Felix Arba
Rab ima bogatu povijest u kojoj se ističu mnoge znamenite ličnosti. Otok su naselili Iliri 350. godine prije naše ere, a u prvom stoljeću Rab je postao rimski municipij te se razvio u važno središte na istočnoj obali Jadrana pod nazivom Felix Arba.
Rimljani su Rabu dodijelili titulu Felix Arba u znak priznanja njegovog značaja kao rimskog municipija kao i zbog njegovog bogatstva i prosperiteta u to vrijeme.
Felix na latinskom znači sretan, uspješan ili bogat, dok je Arba ilirski naziv za Rab, za što se pretpostavlja da je značilo šumovit, zelen ili mračan. Prema tome, Felix Arba može se prevesti kao Sretni Rab ili Uspješni Rab.
Uspon otoka je započeo u drugoj polovici 11. i trajao je sve do 13. stoljeća, kada je bio pod upravom hrvatskih vladara i Mletačke Republike u obliku slobodne jadranske komune. U 15. stoljeću prodan je Mlecima pod čijom je vlašću ostao sve do dolaska Napoleona.
Od zanimljivosti svakako treba istaknuti priču o klesaru sv. Marinu, koji je s Raba otišao na Apeninski poluotok i tamo u 4. stoljeću osnovao Republiku San Marino.
Prema predaji, otišao je zajedno s prijateljem Leom kako bi izbjegao progon kršćana za vrijeme cara Dioklecijana. Danas je sv. Marin zaštitnik mjesta Lopar i posebno važna ličnost za lokalno stanovništvo. Smatra se također zaštitnikom klesara, đakona i lažno optuženih.
Pjaceta i stoljetno stablo crnike
Šećući ulicama staroga grada, naići ćete na brojne lijepe detalje koji odvlače pozornost, kao što je primjerice balkon u cvijeću na koji puca pogled s Trga Slobode (lokalno poznatog i kao Pjaceta).
S Trga slobode pruža se i pogled na glavnu gradsku plažu te poluotok Frkanj, stoga ne čudi da je to mjesto stalnog protoka turista. Za one koji žele doznati ‘koju više’ – Trg slobode dobio je ime u znak oslobođenja Raba od talijanske okupacije koja je trajala od 1918. do 1921.
Priča ide ovako: poslije sloma Austro-Ugarske, Kraljevina Italija okupirala je i ovaj otok. Nakon mira u Rapallu, Rab je ušao u sastav Kraljevine SHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije, što znači da su Talijani morali otići.
U spomen na njihov odlazak posađeno je stablo crnike koje je i dan-danas ovdje. Naknadno je oko debla postavljena kružna klupica, izgrađeno je novo stepenište do plaže, klupice s tri strane trga, te su uređeni zidići prikladni za sjedenje. Postavljena je i česma za vodu.
Pjaceta je najmanji, ali najpopularniji trg u gradu koji predstavlja vrijedan i autentičan primjer mediteranskog trga – javan je, svima dostupan, te uvijek rado posjećen. Ovaj je prostor za lokalnu zajednicu bio jednako važan prije sto godina i danas.
Rapska lađa
Kako sam već spomenula, zanimljivih detalja može se naći kamo god se okrenemo. Meni je u jednom trenutku pažnju privukao golub koji se ugodno smjestio u hladu procijepa na starim zidinama, znatiželjno se zagledavši u mene kao da me pita: Što tražiš?
Ima jedna aktualnost koju vrijedi spomenuti, a to je nedavno renovirana Rapska lađa koja ponovno privlači zanimanje prolaznika na ulazu u povijesnu gradsku jezgru, u parku Boškopini. Obnovio ju je obrtnik Danijel Kaloćira na inicijativu Grada Raba.
Rapska lađa je drveni brod tradicionalno korišten na otoku, dok danas služi očuvanju pomorske baštine. Sudjeluje u raznim povijesnim prikazima i utrkama tijekom fjere, jedinstvenog srednjovjekovnog festivala s viteškim igrama koji svake godine na Rab privuče više od 10.000 posjetitelja.
Za svakoga ponešto
Mnogi će se složiti kako je Rab jedan od najljepših jadranskih otoka. Ovdje sunce prosječno sija više od 2400 sati godišnje, no lako je zaključiti da nisu samo sunčani dani i predivne pješčane plaže ono što privlači turiste na Otok sreće.
Ovaj kvarnerski biser posjetiteljima u svojih devet naselja nudi mnogo više, a to je prije svega upoznavanje s bogatom poviješću, kulturom i tradicijom.
Budete li u mogućnosti, predlažem posjetiti sajam tradicijske brodogradnje Rab Nautic Passion ili sudjelovanje u hodočašću naziva Križi. Radi se o tradiciji koja je započela nakon pojave kuge.
Naravno da ne bi smjeli propustiti Rabsku fjeru, a tu je i Eko šetimana tijekom koje otočni proizvođači i seoska gospodarstva predstavljaju svoje autohtone proizvode.
S druge strane, spadate li ipak u grupu onih koji najviše vole uživati u zvukovima valova neke od brojnih skrivenih rapskih uvala, donosimo tračak atmosfere s plaže Pudarica:
